Ovih je dana u splitskom Matičnom uredu proveden postupak sporazumnog raskidanja životnog partnerstva, prvi put otkako je uveden Zakon o životnom partnerstvu 2014. godine, piše Slobodna Dalmacija.
Gay par koji je stupio u zajednicu prije nepunih godinu dana zbog nepremostivih razlika više nije želio ostati partnerima. Kako doznaje Slobodna, 2014. godine sklopljene su dvije zajednice, godinu poslije tri, a lani su dva para poželjela svoju ljubav ozakoniti. Svega je u jednom slučaju bila riječ o ženskom paru.
Ništa komplicirano
Raskid životnog partnerstva nije pravno kompliciran ako u zajedničkom kućanstvu ne boravi malodobno dijete. Dovoljno je samo dati izjavu pred matičarom da postoji obostrana želja za prekidanje zajednice. Premda brojkama ne možemo uopće usporediti brakove i razvode sa životnim partnerstvima, mi smo se svejedno poigrali znamenkama.
Tako je lani u Splitu (uključena Žrnovnica, Grohote, Slatine i Podstrana!) 1113 zaljubljenih parova stalo pred oltar, a godinu prije njih tisuću i šest. Upravo ta 2015. godina nam je zanimljiva jer po Hrvatskom zavodu za statistiku u Splitsko-dalmatinskoj županiji je tada bilo 559 razvoda, od čega čak 294 u našem gradu.
- Promijenio se osobni stav o životu i vlastitim vrijednostima, ljudi više ne osjećaju obvezu da toleriraju išta što se kosi s njihovim stavovima. U odnosu na nekad promijenile su se i društvene vrijednosti i stavovi – pojašnjava nam psihologinja Ina Reić Ercegovac, docentica na splitskom Filozofskom fakultetu.
- U usporedbi s ostalim županijama Splitsko-dalmatinska je ipak s nešto manjim brojem razvoda, a to pripisujemo tradicionalnijoj sredini, što se i vidi, recimo, po političkim preferencijama – dodaje psihologinja.
'Imaš se di vratit'
Nekada su naše majke i bake stupajući u brakove bile upozorene od roditelja kako se nemaju gdje vratiti, danas je situacija drugačija. I to potpuno.
- Uvik se imaš di vratit - reći će svaki tata svojoj ljubimici.
Pokušali smo rastući broj razvoda pripisati neiskustvu mladih bračnih parova, ali činjenica jest kako iz godine u godinu raste dob u kojoj se par odlučuje za veliki korak. E, sad, zahvaljujući spletu raznih socioekonomskih utjecaja prosječna dob nevjeste i ženika pri sklapanju prvog braka narasla je sa 22 i pol za žene i 25 i pol godina za muškarce, koliko su ih u prosjeku imali daleke 1960. godine na 28 godina i dva mjeseca staru nevjestu i u prosjeku 31 godinu starog ženika prošle godine, piše Slobodna Dalmacija.
Brakova sve manje
Prateći trendove, usporedili smo 2015. godinu i 2006., i to na razini cijele Lijepe naše. Preklani su tako sklopljena 19.834 braka, a razvrgnuto je njih šest tisuća i deset. Skoro desetljeće prije svoju je vezu ozakonilo 22.092 naših zemljaka, dok ih se 4651 razišlo svaki na svoju stranu. Brakova je, dakle, manje, a razvoda, nažalost, sve više...
Ljubav ne poznaje godine
Ljubav ne poznaje granice, a bogme ni godine, tako je u Hrvata zabilježeno dosta primjera koji su, rekli bi - vanserijski. Najveća dobna razlika između ženika i nevjeste zabilježena je 1992., kada je mladoženja bio stariji od mladenke 69 godina, dok je dvije godine poslije - situacija bila obrnuta.
Najstariji par koji se pred oltarom vezao dok ih smrt ne rastavi, a bilo je to 1996. godine, je proslavio: on 91 rođendan, a njegova nevjesta 86-i. Ako ste pomislili da je to bio najstariji hrvatski ženik - varate se, 1994. i 2010. u trenutku sklapanja braka mladoženje su imale po 97 godina.