INTERVJU

UGLEDNI PROFESOR KOJI JE DOKTORIRAO NA OXFORDU ZA JUTARNJI Pavel Gregorić o najnovijoj Šangajskoj listi najboljih svučilišta

Na tzv. Šangajskoj listi 500 najboljih sveučilišta u svijetu ni ove godine nema zagrebačkog, ali su uvršteni beogradsko i ljubljansko sveučilište. Objavu Šangajske liste u razgovoru za naš list komentirao je filozof Pavel Gregorić, profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu koji je doktorat stekao na Oxfordu, tradicionalno jednom od najbolje plasiranih svjetskih sveučilišta.

Koliko je relevantna Šangajska lista?

- To je najstarija, najpoznatija i najutjecajnija lista, ali ona je metodološki najproblematičnija. Metodološki su bolje napravljene Timesova lista, koja 30 posto ocjene temelji na parametrima koji procjenjuju kvalitetu nastave, i QS lista, koja 40 posto ocjene temelji na složenoj procjeni reputacije sveučilišta. Naše sveučilište nikada se nije pojavilo na Timesovoj listi 400 najboljih, a na QL-ovoj listi smo između 601. i 650. od ukupno 800 mjesta, dok se Ljubljana u posljednje dvije godine popela između 501. i 550. mjesta.

Zavidni na susjede

Kako komentirate činjenicu da se Sveučilište u Zagrebu (SUZG) ni ove godine nije našlo na Šangajskoj listi?

- Tamo gdje financiranje izravno ili neizravno ovisi o plasmanu sveučilišta na važnijim listama, tamo je upravi i djelatnicima itekako stalo da njihovo sveučilište bude što bolje plasirano. No, nama može biti svejedno jer nam ništa ne ovisi o plasmanu - osim što nam ponos može biti malo povrijeđen pri folklornom uspoređivanju sa susjedima.

Je li po vama glavni razlog zaostajanja SUZG-a slabo financiranje, kako to navodi vodstvo Sveučilišta?

- Slabo financiranje svakako je jedan od razloga slabog plasmana, ali ne bih rekao da je glavni. Glavni razlozi su loša organizacija Sveučilišta, katastrofalna kadrovska politika i nedovoljna internacionaliziranost.

Koji su po vama najveći problemi SUZG-a, ali i visokog obrazovanja u nas?

- Upravo sam naveo najveće probleme Sveučilišta u Zagrebu, a oni velikim dijelom proizlaze iz lošeg zakonskog okvira u kojemu se nalazi naše visoko obrazovanje i znanost. Tu ne mislim samo na postojeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, nego i na Zakon o radu, na podzakonske akte poput Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, na pogrešne interpretacije ustavne odredbe o autonomiji sveučilišta itd. Cijeli taj zakonski okvir smatram najvećim problemom visokog obrazovanja u Hrvatskoj

Tri glavna razloga

Koji su koraci nužni da se plasman SUZG-a na svjetskim rang-listama poboljša?

- Prije svega, Sveučilište bi trebalo biti zainteresirano da se uopće nađe na važnijim ljestvicama te da kontinuirano radi na svom plasmanu. Drugo, Sveučilište bi trebalo biti integrirano, odnosno organizirano tako da može donositi i učinkovito provoditi mjere za poboljšanje svog plasmana na važnijim ljestvicama. Treće, Sveučilište bi trebalo promijeniti proceduru izbora rektora i način upravljanja jer će bez toga teško postati integrirano.

Izdvajamo