Uragan Harvey, koji je proteklih dana pogodio Teksas te opustošio četvrti po veličini američki grad, Houston, pokazao nam je golemu razornost prirodnih katastrofa.
No, intenzitet takvih uragana mogao bi u budućnosti ojačati zbog rasta globalne temperature, upozoravaju znanstvenici.
Klimatske promjene
Uragan je tropski ciklon, meteorološka pojava brzih vjetrova i mnogo kiše. No, ista takva oluja, kad se pojavi u Indiji i Kineskom moru, naziva se tajfun. Uragani se rađaju u tropskom dijelu Atlantika, uz obalu Afrike, a pogađaju istočnu obalu Amerike od početka lipnja do kraja studenoga. Tako u prosječnoj sezoni uragana Ameriku pogodi 11 olujnih nevremena te do pet većih uragana.
Da bi nastao uragan, temperatura mora u tropskom dijelu sjevernog Atlantika mora biti viša od 26,5 Celzijevih stupnjeva, i to minimalno do 50 metara dubine. Uragani traju više dana, a njima je obično zahvaćena površina od 150 do 600 kilometara u promjeru te vjetrovi dosežu brzinu između 100 i 250 kilometara na sat. Uragan ima miran središnji dio, tzv. oko, promjera između osam i 25 kilometara.
Klimatski modeli za 21. stoljeće kao jednu od posljedica globalnog zagrijavanja najavljuju moguće jačanje intenziteta uragana.
- Uragani većeg intenziteta jedna su od očekivanih posljedica klimatskih promjena. Što su temperatura vode i postotak vlažnosti viši, uragan može biti jači. A ta dva elementa su izražena zbog jačanja učinka staklenika - izjavila je za agenciju France Presse (AFP) Valerie Masson-Delmotte, francuska klimatologinja i članica Međudržavnog panela za klimatske promjene (IPCC), UN-ove organizacije koja okuplja 3000 klimatologa iz cijelog svijeta.
Na zabrinjavajući rast razornosti uragana upozorava i američka Nacionalna agencija za oceane i atmosferu (NOAA). - Nema sumnje da klimatske promjene povećavaju ozbiljnost katastrofa kao što je uragan Harvey - izjavila je za CNN Jane Lubchenco, bivša čelnica NOAA-e.
Rast razorne moći
Prošle je godine NOAA objavila da se u Atlantskom oceanu od 1980-ih do danas bilježi značajan porast aktivnosti uragana te da će njihova razorna moć sa zagrijavanjem svijeta rasti.
- Očekujemo da ćemo bilježiti sve više oluja visokog intenziteta, kategorija 4 i 5, čiji je udio oko 13 posto od svih uragana, ali koji uzrokuju neproporcionalno veće štete - izjavio je za Guardian Kerry Emanuel, klimatolog na Massachusetts Institute of Technology (MIT).
Svake godine Sjedinjenim Državama hara 1200 tornada
Osim uragana, svojom razornošću ističe se i tornado, za čiji je nastanak potrebno nekoliko uvjeta: nestabilnost atmosfere, mehanizmi podizanja i vlaga u srednjim i donjim dijelovima atmosfere. Od uragana se razlikuje po promjeru, koji iznosi samo nekoliko stotina metara, a najviše tri kilometra.
U većem dijelu područja što ga je zahvatila oluja, tornado se pojavljuje kao crni oblak ljevkasta oblika. Inače, tornado najčešće nastaje u središnjoj dolini rijeke Mississippi. U SAD-u se godišnje bilježi oko 1200 tornada, a 3. svibnja 1999. godine izmjerena je najveća službeno zabilježena brzina vjetra u dosadašnjoj svjetskoj povijesti od 484 kilometra na sat. Radilo se o razornom tornadu koji je nastao kod Oklahoma Cityja u Sjedinjenim Američkim Državama, a dobio je naziv Tornado Bridge Creek-Moore. Slična tornadu je pijavica, atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi pojavljuje ispod olujnog kumulonimbusa.
Pijavice obično kratko traju, od pet do deset minuta, ali katkad mogu trajati i više od jednog sata. Pijavice su proteklih godina učestale u Hrvatskoj, pa je tako jedna prije mjesec dana poharala dijelove Zagreba i okolicu Velike Gorice.
Uragani se, prema jačini vjetra, dijele u pet kategorija
Uragani 1. kategorije razvijaju jačinu vjetra od oko 120 do 153 kilometra na sat i ne čine neku veću štetu čvrstim građevinama, ali uzrokuju manje poplave.
Uragani 2. kategorije, s jačinom vjetrova od 154 do 177 kilometara na sat, mogu oštetiti krovove, vrata i prozore, kao i raslinje, a priobalno i niže zemljište može biti poplavljeno dva do četiri sata prije dolaska centra uragana.
Uragani 3. kategorije imaju jačinu vjetra od 178 do 209 kilometara na sat i nanose strukturalne štete malim naseljima, posebno zbog poplava.
Uragani 4. kategorije imaju jačinu vjetra od 210 do 249 kilometara na sat. Nose krovove kuća, uništavaju kuće u blizini obale, nose kamp-prikolice, izazivaju poplave. Stoga je nužna evakuacija stanovništva
Uragani 5. kategorije imaju jačinu vjetra veću od 249 kilometara na sat koji mogu nositi krovove na većim stambenim objektima i industrijskim postrojenjima, a manje kuće mogu potpuno razoriti. Kod njih su nužne masovne evakuacije.
Top 5 uragana
1. Uragan Galveston najgora je oluja u povijesti SAD. Galveston je bio uragan četvrte kategorije s brzinom vjetra od 230 kilometara na sat, a 1900. godine opustošio je saveznu državu Teksas. Poginulo je između 10 i 12 tisuća ljudi, a šteta je iznosila 99,4 milijarde dolara.
2. Drugi najsmrtonosniji uragan u SAD-u bio je Okeechobee iz 1928. godine, koji je pogodio južnu Floridu te odnio 2500 života i nanio štetu od 40 milijardi dolara. Okeechobee je pogodio i Portoriko i Bahame te usmrtio više od 4000 osoba, uz štetu od 100 milijuna dolara.
3. Uragan Katrina je krajem kolovoza 2005. godine pogodio južnu obalu SAD-a. Razorio je New Orleans, usmrtivši 1800 ljudi i prouzročivši štetu od 110 milijardi dolara. U međuvremenu su sagrađeni sustavi obrane od uragana i poplava koji bi trebali spriječiti reprizu takve tragedije.
4. Uragan Great Miami iz 1926. godine koji je devastirao Floridu odnio je 400 života, ali i počinio štetu od 157 milijardi dolara.
5. Uragan Sandy je 29. listopada 2012. prouzročio velike poplave na sjeveroistočnoj obali SAD-a, napose u saveznim državama New York, New Jersey i Connecticut. Usmrtio je više od 120 ljudi, među kojima četrdesetak u New Yorku. Materijalna šteta je procijenjena na oko 71 milijardu dolara. Uragan Sandy zahvatio je i Jamajku, Kubu, Bahame, Haiti i Dominikansku Republiku.