Prvi je puta zabilježeno kako indo-pacifički dobri dupin prilikom hranjenja hobotnicom glavu diže izvan vode te udara hobotnicom o površinu oceana, piše Wired.
Biolozi Sveučilišta Murdoch objavili su rad u časopisu Marine Mammal Science u kojem su otkrili fascinantan, ali brutalan aspekt odnosa između indo-pacifičkog dobrog dupina (Tursiops truncatus) i hobotnice. Nazvali su ga 'rukovanje hobotnicom'.
Zabilježeno je kako indo-pacifički dobri dupin nosi hobotnicu na površinu oceana te da je onda baca okolo s ciljem trganja životinje u manje dijelove.
'Dobri dupini iznimno su društvene životinje, međutim nema dokaza da je ovo ponašanje kooperativno', rekla je vodeća autorica rada Kate Sprogis za Wired. 'Promatrali smo rukovanje hobotnicom kada su grupe delfina putovale, hranile se i socijalizirale - znači riječ je bila o različitim ponašanjima.'
Složenosti odnosa između predatora i plijena u životinjskom kraljevstvu detaljno su dokumentirane. Svaka vrsta ima svoje najdraže metode za pripremu jela, a one su često uvjetovane veličinom i snagom životinje.
Kada se pobliže pogleda odnos između indo-pacifičkog dobrog dupina i hobotnice, pomislili biste da je indo-pacifički dobri dupin u velikoj prednosti, međutim stvarno stanje nije toliko jednostavno.
Sprogis i njezini kolege su proučavajući 'rukovanje hobotnicom' od 2007. godine do danas zabilježili 45 incidenata 'rukovanja'. Indo-pacifički dobri bi dupini držeći hobotnicu u zubima prvo udarali životinjom po površini vode da bi kasnije hobotnicu bacali po vodi - pogotovo ako bi se dijelovi hobotnice otpali tijekom prvotnog udaranja. Ovo bi 'rukovanje hobotnicom' trajalo od jedne pa sve do šest minuta.
Ovo ponašanje nikada do sada nije bilo zabilježeno kod delfina i znanstvenici sa Sveučilišta Murdoch smatraju da bi tomu razlog mogao biti složeno refleksivno ponašanje hobotnice. Kao prvo, delfini hobotnicom 'rukuju' kako bi uklonili njezinu glavu i mulju, kao drugo da bi je 'omekšali i osigurali da su joj krakovi neaktivni' i kao treće da bi je usitnili radi lakše konzumacije.
Tijekom proučavanja indo-pacifičkog dobrog dupina i hranjenja hobotnicama, istraživački je tim zabilježio da se jedan odrasli indo-pacifički dobri dupin ugušio na 2,1 kilograma teškoj velikoj hobotnici. Drugi je nastradao kada se ugušio s hobotnicom u svom stomaku. Naime, krakovi hobotnice su još uvijek bili aktivni pa se zaštopali dišne puteve dobrog dupina.
Istraživači su uočili da se indo-pacifički dobri dupini hobotnicama hrane kada temperatura vode dosegne 18 stupnjeva Celzijusa, koincidirajući s ciklusima parenja kod hobotnica. Hobotnice naime odmah nakon parenja počinju stariti pa zbog postepene degradacije svog fizičkog stanja postaju lakši plijen za dobre dupine.
'Rukovanje hobotnicama je naočigled plod oportunizma', zaključila je Sprogis.