Da su kitovi najveće životinje na našem planetu zna skoro svako dijete koje nije prespavalo nastavu biologije. Specifično, najveći među njima je plavetni ili plavi kit, ujedno i ponosni nositelj titule najveće životinje koja je ikada, prema sadašnjem ljudskom znanju, živjela na Zemlji.
Pravi kolos među životinjama, plavetni kit može narasti i do 30 metara u dužinu (postoje nepouzdani podaci i o 33 metra dugim ženkama) i težiti do 180 tona, što je 18 puta više od najtežeg afričkog slona ili barem duplo više od pretpostavljene težine najvećeg dinosaura u povijesti, Argentinosaurusa.
Tu nije kraj rekordima koje plavetni kit drži - njihov jezik teži oko 2,7 tona (zanimljivo, otprilike je ista težina mladunčadi plavetnog kita, naravno najvećeg na svijetu), a kad u potpunosti otvore usta mogu "zgrabiti" 90 tona vode i hrane (planktona). Imaju i najveće srce u životinjskom carstvu, teško 180 kilograma, a usprkos veličini manje podmornice mogu plivati i do 50 km/h na kratkim udaljenostima i zaroniti i do dubine od 500 metara prema dosadašnjim mjerenjima. Muške jedinke se također diče i najvećim penisom u životinjskom carstvu, koji prema Guinnessovoj knjizi rekorda može narasti i do 3 metra u dužinu.
Naravno, velike proporcije prate i veliki apetiti pa tako plavetni kit može pojesti više od 4 tone planktona dnevno, a za dobru spizu su raspoloženi odmah od djetinjstva kada kao mladunci dnevno mogu popiti i do 380 litara vrlo hranjivog majčinog mlijeka.
No, kako su i zašto narasli toliko veliki?
Novo istraživanje sa sveučilišta Stanford (u suradnji sa sveučilištem Chicago) tvrdi da odgovor na to pitanje daje promjena klime u zadnjih nekoliko milijuna godina. Naime, umjesto da plankton i mala riba kojom se kitovi usani hrane, među njima i plavetni kit, budu rašireni diljem oceana, oni su se počeli "grupirati" na manjim područjima. Kako su bili gušće raspoređeni, evolucijom su se isprofilirali veći kitovi koji su efikasnije mogli zagrabiti u te "pakete" planktona od svojih manjih rođaka, piše Madeline K. Sofia za NPR.
To nije i jedini razlog zašto su toliko narasli, smatra znanstvenik sa Stanforda Jeremy Goldbogen koji je sudjelovao u istraživanju:
- Usani su evoluirali prije otprije 20 milijuna godina, dok je do pojave gigantizma došlo prije 3 do 5 milijuna godina - kaže i dalje objašnjava da su prema otkrićima njegove istraživačke skupine kitovi usani počeli rasti u vrijeme početka ledenih doba. Uslijed klimatskih promjena u obalne vode je stizalo više hranjivih tvari, a k tome su i vjetrovi počeli "gurati" površinske vode prema otvorenom moru, čime su na njihovo mjesto dolazile vode iz dubljih dijelova oceana. Upravo su te vode pune hrane za kitove usane.
Kombinacija ledenih doba i gore spomenutog procesa rezultiralo je u područjima oceana s gušćim koncentracijama hrane, što je pripremilo teren za ultravelike kitove.
- Kako su životinje rasle, tako su bile i sve efikasnije. Svakim velikim gutljajem dobivale su ogromnu količinu energije - objasnio je Goldbogen.
Kako otvaranje tako golemih usta također zahtijeva mnogo neregije, jasno je da to nije isplativo za kitove ako time neće progutati zaista ogromnu količinu hrane, vrijedne uloženog truda i energije - zgusnute grupe planktona su upravo to učinile isplativim.
Plavetni kit
Koliko su promjene u oceanima pomogle rastu kitova, sugerira i pretpostavka znanstvenika u ranije objavljenom istraživanju da su neki kitovi u samo nekoliko milijuna godina narasli od 10 do 100 tona u težini.
- Ako imate dovoljno dostupne hrane i vrlo, vrlo efikasne životinje možemo pretpostaviti da će rasti sve više i više. Mi totalno živimo u vremenu divova, kao u nijednom razdoblju u povijesti Zemlje. Imamo jedinstvenu priliku istraživati kako najveće životinje svih vremena funkcioniraju u različitim ekosustavima - kazao je Goldbogen. Prema njemu, sljedeće pitanje koje si trebamo postaviti je sljedeće:
- Da li kitovi zapravo još uvijek rastu? Ako se sljedećih nekoliko milijuna godina nastavi ovo obilje hrane, mogu li narasti još veći?
Doduše, pitanje na taj odgovor ćemo dobiti samo ako ne istrijebimo ove veličanstvene životinje. Naime, početkom 20. stoljeća plavetni su kitovi plivali svjetskim oceanima u velikim brojevima - po većini procjena radilo se o preko 300.000 jedinki. No, razvojem tehnologije ljudi su izgradili i usavršili velike kitolovce koji su gotovo istrijebili cijelu populaciju, sve dok 1966. Međunarodna komisija za kitolov nije stavila moratorij na njihovo ubijanje. U tom trenutku plavetnih kitova je preostalo oko 2500.
Srećom od tada počinje njihov lagani oporavak pa je tako Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN) nedavno iznio procjenu prema kojoj ih danas ima između 10.000 i 25.000.