KAD MOZAK NIJE RASPOLOŽEN

ZAŠTO NIŠTA BITNO NE BISTE TREBALI RADITI U 14 SATI Otkriven je uzrok fizičkog i mentalnog umora koji nastupi u popodnevnim satima

Split, 220717. Ulica Kralja Tomislava.
Mladi turisti se odmaraju na travi u hladovini kod spomenika Grguru Ninskom.
Foto: Vojko Basic / CROPIX
Vojko Basic / HANZA MEDIA

Bilo da je riječ o ranoraniocima ili noćobdijama, velika većina ljudi tijekom popodneva iskusi fizički umor, piše CNN. To se, između ostaloga, dogodi jer se čovjekov biološki ritam temelji na 24-satnom danu. Međutim, čovjek ne iskusi samo fizički već i mentalni umor.

Nova studija objavljena u časopisu The Journal of Neuroscience koju su proveli znanstvenici australskog Sveučilišta za tehnologiju Swinburne sugerira da se to dogodi jer sustav za nagrade u mozgu također pretrpi udarac tijekom popodneva.

Glavna autorica studije Jamie Byrne, doktorandica iz kliničke psihologije na Swinburneu, tvrdi da uobičajeno shvaćanje sustava za nagrade kaže da čovjek na određenu situaciju reagira na temelju privlačnosti nagrade i internih faktora kao što je opća psihološka dispozicija.

'Ovom smo studijom željeli ispitati utječe li doba dana na odluku koja se donosi. Pretpostavili smo da mozak u određeno doba dana više 'očekuje' nagrade od drugog doba dana zato što funkcionira na temelju jednodnevnog biološkog ritma', rekla je Byrne.

Kako bi se otkrilo kako doba dana utječe na funkcioniranje sustava za nagrade u mozgu, Byrne i njezini kolege su od 16 muškaraca zatražili da ispune jedan kockarski zadatak dok su ih istovremeno podvrgnuli magnetskoj rezonanciji.

Istraživači naime kažu da postojeća literatura sugerira da je dio mozga koji se zove lijevi putamen ključan za funkcioniranje sustava za nagrade pa su odlučili testirati aktivaciju tog dijela mozga ujutro u 10 sati, u popodne u 14 sati i kasnije popodne u 19 sati. Lijevi se putamen najslabije aktivirao u 14 sati.

Rezultati istraživanja kažu da su nagrade koje čovjek prima ujutro i navečer više iznenađujuće od onih koje prima popodne. To iznenađenje prouzroči veću aktivnost u određenim dijelovima mozga. Ovo je posljedica nečega što se zove 'primitivnim mozgom' iz razdoblja kada su čovjekovi preci lovili i skupljali svoju hranu. Tada su u lov većinom išli tijekom dana jer bi noćni lov bio nepotrebno rizičan.

'Ljudski sustav za nagrade je aktivniji tijekom dana kada je potencijal za nagrade veći, a rizik manji i manje aktivniji navečer kada je obrnuto', napisali su istraživači u članku. 'Osim varijabli koje se tiču doba u danu, regije u mozgu koje su dio sustava za nagrade aktiviraju se jače kada su posrijedi neočekivane nagrade, a slabije kada se radi o očekivanim nagradama.'

Byrne navodi primjer rođendanske večer. 'Vaš će se mozak morati više potruditi da shvati što se događa ako vas vaš prijatelji iznenade s večerom. Ako vam najave kada će doći tada će mozak uspjeti pripremiti za taj događaj.'

Prethodna istraživanja su pokazala da je u popodnevnim satima teže jasno misliti, donositi dobre odluke i izbjeći pogreške. Ovo istraživanje stoga potvrđuje da je jako važno kada ćete nešto napraviti. Znanost kaže da se u skladu s tim informacijama treba organizirati dan.

Psiholog Eric Barker kaže da ujutro treba raditi one poslove koji zahtijevaju veliku moždanu aktivnost dok poslove koji ne zahtijevaju puno razmišljanja treba raditi popodne. Stručnjaci za fitness kažu da treba vježbati ujutro jer ćete tako lakše razviti naviku budući da vam je jutarnji raspored najčešće slobodan. Međutim, pisac knjige 'Fitter Faster' Robert J. Davis kaže da se najbolje vježba kasnije u danu. Nutricionistica Lisa Drayer kaže da ujutro ne treba preskakati obroke jer je tako teže držati dijetu budući da je vjerojatnije da će s osoba poslije prejesti.

Byrne kaže da želi istražiti kako doba dana utječe na liječenje depresije, zloupotrebe droge i poremećaja u spavanju.

ELIPSO

Izdvajamo