Vlada je na zatvorenom dijelu jučerašnje sjednice imenovala nove članove u timu Blaženke Divjak, ministrice znanosti i obrazovanja.
Dr. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković (IRB), državni je tajnik za fondove i znanost EU, Lidija Kralj, savjetnica za obrazovanje na Visokom učilištu Algebra, pomoćnica je ministrice za strategije i opće obrazovanje, a Vlado Prskalo, ravnatelj Srednje škole “Matija Antun Reljković” u Slavonskom Brodu, pomoćnik ministrice za strukovno obrazovanje.
Zašto ste pristali na poziciju u MZO-u tijekom svoga drugog mandata ravnatelja na IRB-u?
- IRB je posljednjih nekoliko godina uspješno napravio velike iskorake prema izvrsnosti i protiv uravnilovke, no nužni su puno veći koraci želi li postati puno jači institut. Na žalost, glavni problem koji to sprječava je sustav znanosti u RH, koji je loš i zbog čega je naša znanost po svim relevantnim parametrima ili na dnu ili pri dnu EU. Došao sam do zaključka da je za pravi iskorak nužno promijeniti veliki dio našeg sustava znanosti i zato idem na poziciju tajnika s koje se može napraviti mnogo pozitivnih pomaka.
Dakako, to ne bi imalo smisla ako ministrica ne želi uvesti reforme, no Blaženka Divjak je itekako svjesna problema kod nas. Što je još važnije, želi te probleme ispraviti i konačno izvesti znanost i obrazovanje iz ideoloških rovova koji godinama sprječavaju napredak. Vjerujem da ću joj u tom naumu biti od velike pomoći.
Dakle, novi saziv MZO-a planira reformu znanstvenog sustava?
- Dakako, samo zato sam i pristao na poziciju državnog tajnika.
Koji će vam biti prvi koraci?
- To moram dogovoriti s ministricom Divjak. Pretpostavljam da će naglasak biti na strukturnim fondovima i projektima, njihovom financiranju. Možda će se odmah početi raditi na novom Zakonu o znanosti, koji bi morao puno više poticati izvrsnost i transparentnost na svim razinama.
Važniji iskorak u hrvatskoj znanosti ipak nisu mogući bez povećanja ulaganja. Kada se tu može očekivati pomak?
- Pomak se preko strukturnih projekata može očekivati odmah, ove će jeseni fondovi EU biti ključni za konkretni iskorak i to vidim kao jedan od prioriteta. Puno više novca trebalo bi ići i za znanstveni kadar, a za to postoje ESF fondovi koji su do sada jako slabo iskorišteni. No, strukturni projekti bi morali biti samo dodatak na puno kvalitetniji sustav znanosti, i što se tiče zakona, ali i što se tiče financiranja iz državnog proračuna, i mislim da će MZO na tome inzistirati.
Mnogi smatraju da ministrica Divjak neće uspjeti u reformama.
- Hrvatska mora napokon shvatiti da izbora ustvari nema. Naime, radi iznimno ubrzanog napretka svijetu predstoje revolucije u genetskom inženjeringu i medicini, umjetnoj inteligenciji i informatici, nanotehnologiji i materijalima, revolucije koje će preokrenuti osnove na kojima funkcionira gospodarstvo i način na koji živimo. Naš svijet doslovno neće biti prepoznatljiv već za 10-20 godina. Zemlje bez napredne znanosti će sve više i više nazadovati u tom svijetu, događat će im se još masovnije iseljavanje mladih i najboljih i postat će sve siromašnije.
Isključivo jedini način kojim će Hrvatska izbjeći takvu sudbinu jest pomoću puno kvalitetnije znanosti i vezane visoke tehnologije. Zato se nadam da će naša Vlada i hrvatska nacija napokon uvidjeti da moramo radikalno promijeniti naš pristup prema znanosti i gospodarstvu, inače uistinu nemamo budućnost. Upravo takav novi pristup nudi ministrica Divjak, a njezin neuspjeh bila bi povijesna katastrofa za cijelu zemlju.