Plastične boce sadrže kemikalije koje uzrokuju smetnje u endokrinom sustavu, a novo ih istraživanje povezuje s većim rizikom od razvoja nekih bolesti kao što su neki tipovi karcinoma, dijabetes, autizam i poremećaj hiperaktivnosti, objavljeno je u utorak. Osim toga, znanstvenici su po prvi put izračunali koliki trošak za državu predstavlja liječenje tih bolesti.
Najčešće bolesti koje se povezuju s opasnim tvarima iz plastike su neurološke, uključujući poremećaj hiperaktivnosti, autizam pa čak i smanjenje kvocijenta inteligencije. Navodno mogu utjecati i na razvoj pretilost, nekih oblika karcinoma, neplodnosti kod muškaraca i bolnog stanja endometrioze, abnormalnog rasta tkiva sluznice maternice izvan same maternice.
Studiju je proveo medicinski centar NYU Langone u New Yorku, a troškove američkog zdravstva istražuju već tri godine. Godišnji trošak liječenja bolesti na čiji razvoj utječe svakodnevna, iako niskog intenziteta, izloženost opasnim kemikalijama u plastičnim bocama, limenkama hrane, deterdžentima, igračkama, kozmetici i pesticidima, prelazi 340 milijardi dolara.
Ova ekonomska analiza objavljena u časopisu The Lancet Diabetes & Endocrinology u pondjeljak donosi procjenu troška za više od 15 bolesti i medicinskih stanj koja su već ranije povezana s opasnim razinama ovih kemikalija. Radi se o postupnoj konzumaciji pri čemu dolazi do taloženja toksina.
Kemijski spojevi koji su opasni za ljudsko zdravlje uključuju bisfenol A koji se uglavnom koristi u konzerviranoj hrani, zatim ftalate (estere ftalatne kiseline i alifatskih alkohola) koji se mogu naći u plastičnim spremnicima za pakiranje hrane i mnogim kozmetičkim proizvodima, pa polibromirane difenil-etere (PBDE) koji se nalaze u namještaju te pesticide poput klorpirifosa i organofosfata, stoji na stranicama medicinskog centra.
‘Naše istraživanje samo je jedan od dokaza rasta nevjerojatnih troškova liječenja bolesti uzrokovanih kemikalijama koje negativno utječu na ljudske hormone’, rekao je Leonardo Trasande, profesor i jedan od voditelja istraživanja.
Za ovo su istraživanje koristili podatke velike anketne studije koja se na nacionalnom nivou provodi od 1999. i koja na godišnjoj bazi analizira podatke 5.000 volontera, a prikuplja informacije upravo o faktorima rizika nekih od najčešćih bolesti. Također su analizirali uzorke krvi grupe od 356 djece i adolescenata u dobi od 12 do 19 godina. Pomoću računalnih modela analizirali su procjenu troška kao i povezanost između bolesti i ‘konzumacije’ plastike.
Trasande kaže da svaka obitelj može poduzeti neke male korake kojima bi ograničila unos štetnih tvari. Primjerice, ne bi trebali grijati hranu zapakiranu u plastiku u mikrovalnoj pećnici, plastične kutije je bolje prati ručno nego u perilici i treba izbjegavati ambalažu s oznakama 3, 6 i 7 unutar simbola za recikliranje jer je to oznaka za spojeve poput ftalata.