Ispod Dinarida postoji litosferna ploča koju dosadašnji geološki modeli nisu predviđali, zaključak je istraživanja skupine znanstvenika pod vodstvom prof. Franje Šumanovca s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta (RGN) u Zagrebu.
Riječ je o višegodišnjim istraživanjima čiji je cilj bio definirati litosferni model na kontaktu Jadranske mikroploče, koja je dio Afričke ploče, i Panonskog tektonskog segmenta kao dijela Euroazijske ploče.
Model sudara
- Jedan od osnovnih ciljeva našeg istraživanja bio je riješiti model sudara ovih dviju ploča na području Dinarida i jugozapadnog dijela Panonskog bazena, odnosno riješiti problem potencijalne jadranske subdukcije o kojoj se dugo spekulira u stručnoj literaturi. Podsjetimo, subdukcija u geologiji je proces uranjanja ili tonjenja jedne litosferne ploče pod drugu. U okviru subdukcije pojavljuje se nekoliko ključnih procesa prouzročenih poniranjem litosferne ploče u astenosferu, poput vulkanizma i dubokih potresa. No, oni se ne uočavaju u Dinaridima - pojasnio je prof. Šumanovac. Naglasio je kako je u rješavanju problema jadranske subdukcije njegov tim primijenio metodu teleseizmičke tomografije. Upravo je ta metoda zadnjih desetljeća omogućila stjecanje novih saznanja o odnosima litosfernih ploča u cijelom svijetu.
- Riječ je o metodi koja koristi podatke opažanja prirodnih potresa. Mi smo u okviru projekta ALPASS-DIPS (Alpine Lithosphere and Upper Mantel Passive Seismic Monitoring - Dinarides-Pannonian Segment) na području sjeverozapadnih Dinarida i jugozapadnog dijela Panonskog bazena postavili 15 privremenih kratkoperiodičnih seizmičkih stanica. Također, korištene su četiri širokopojasne stanice u Mađarskoj te šest stalnih stanica Hrvatske seizmološke službe - rekao je Šumanovac.
Franjo Šumanovac
Rezultati do kojih su došli Šumanovac i njegovi kolege upućivali su na postojanje litosferne ploče ispod sjevernih Dinarida. Stoga su znanstvenici odlučili proširiti istraživanje na cijeli pojas Dinarida, koji u geološkom smislu predstavljaju “Afriku u Hrvatskoj”, jer su dio Afričke ploče.
Baze podataka
- Koristili smo baze podataka ORFEUS-a i Hrvatske seizmološke službe na stalnim seizmičkim postajama, njih 40, na području Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Odabrano je 90 dalekih potresa tijekom 2014. i 2015. godine s magnitudom većom od 5,5 prema Richterovoj ljestvici. Rezultati naših istraživanja uputili su na to da ispod cijelog pojasa Dinarida postoji litosferna ploča koja tone. No, ispod sjevernih Dinarida ploča tone do dubina od barem 250 km, dok ispod središnjih i južnih Dinarida zahvaća znatno veće dubine, barem 450 km - rekao je Šumanovac.
Na granicama ploča javljaju se potresi
Litosferne ploče su velike, pokretljive ploče stijena, nepravilnog oblika, od kojih je načinjena Zemljina litosfera (kora i plašt). Ploče se pomiču kao cjelina, što rezultira pojavom da je unutrašnjost ploče relativno tektonski pasivna, dok se na njihovim granicama javljaju vulkani, potresi i mlađi planinski lanci poput Dinarida. Postoji 13 velikih ploča i 38 manjih. U velike ploče spadaju i Afrička i Euroazijska ploča.