NOVO OTKRIĆE PRODUBLJUJE MISTERIJ

ZNANSTVENICI SLOŽNI: SVEMIR UOPĆE NE BI TREBAO POSTOJATI! Nakon desetljeća ispitivanja i dalje nikom nije jasno zašto svemir već nije uništio sam sebe

Flickr / CERN

Prema svemu što znamo u ovom trenutku, svemir ne bi trebao postojati, tvrde neki od najuglednijih svjetskih fizičara. Iako je očito da postoji, prema svim zakonima fizike koje smo do sada otkrili, svemir je trebao uništiti sam sebe vrlo brzo nakon što je nastao.

Prema Standardnom modelu - vodećoj teoriji koja opisuje prirodu svih sila i čestica koje postoje - u Velikom prasku je trebala nastati identična količina materije i antimaterije. No, kako se materija i antimaterija međusobno uništavaju, sva materija u svemiru trebala je nestati ubrzo nakon nastanka.

- Sva naša opažanja pronašla su potpunu simetriju između materije i antimaterije, tako da svemir zapravo ne bi trebao postojati, rekla je Christina Smorra, fizičarka koja surađuje na eksperimentu BASE (Baryon-Antibaryon Symmetry Experiment - Eksperiment simetrije bariona i antibariona).

Znanstvenici već desetljećima tragaju za bilo kakvim znakom da su materija i antimaterija po nečemu različite - po nekom od brojnih fizikalnih svojstava - što bi objasnilo zašto je u konačnici nešto materije preživjelo, dok je sva antimaterija nestala.

Tragalo se za razlikama u masi, električnom naboju, produktima raspada... ali bez uspjeha. Kada je projektiran Veliki hadronski sudarač (LHC), najjači akcelerator čestica na svijetu, jedna od zadanih misija bila je i potraga za razlikama između materije i antimaterije. Jedan od četiri detektora Velikog hadronskog sudarača, LHC Beauty (LHCb), namijenjen je specifično za tu svrhu, no do danas nije dao nikakve konačne odgovore na to pitanje.

U najnovijem znanstvenom istraživanju, objavljenom u časopisu Nature, znanstvenici okupljeni oko eksperimenta BASE objavili su rezultate mjerenja magnetnog momenta antiprotona.

Kako bi to uspjeli prvo su morali izmjeriti magnetni moment protona, a rezultate tog mjerenja su objavili 2014. godine. Potom su krenuli na znatno teži zadatak mjerenja magnetnog momenta antiprotona - teži zato jer i najmanji dodir antiprotona s običnom materijom završava njegovim uništenjem

Znanstvenici s BASE eksperimenta uspjeli su izolirati antiproton i pohraniti ga na više od godinu dana uz pomoć specijalnog spremnika koji je uz pomoć magnetnog i električnog polja držao antiproton u vakuumu u sredini spremnika.

Nakon godinu dana mjerenja, rezultat je bio identičan mjerenju protona, samo suprotnog predznaka - radi se o 350 puta preciznijem mjerenju od bilo kojeg do sad, usporedivo s mjerenjem opsega Zemlje s preciznošću od centimetra.

Konačni rezultat je tako, ponovno pokazao kako ne postoji nikakva razlika u simetriji materije i antimaterije, no potraga se nastavlja.

Odvojena grupa znanstvenika na CERN-u, koji surađuju u sklopu ALPHA eksperimenta (Antihydrogen Laser PHysics Apparatus - Uređaj za lasersku fiziku antivodika), mjere utjecaj gravitacije na antimateriju - kako bi pronašli konačan odgovor na pitanje djeluje li i gravitacija obrnuto, te 'pada' li antimaterija prema gore.

Znanstvenici za sada očekuju da gravitacija djeluje jednako na sve čestice koje imaju masu, pa tako i čestice antimaterije, no ako bi novi eksperiment otkrio da antiprotoni 'padaju' prema gore, u smjeru suprotnom od gravitacijskog polja, radilo bi se o značajnom otkriću koje bi značilo da i na gravitaciju utječu kvantni efekti, te bi možda otvorilo prozor u novo područje fizike koje bi moglo objasniti razliku materije i antimaterije.

ELIPSO

Izdvajamo