Malene, cjevaste strukture pronađene na prastarim kanadskim kamenjacima mogle bi biti ostaci najstarijeg oblika života na Zemlji, piše Wahington Post.
Za 'mikrofosile' koji izgledaju poput slame, tanje od dlake i nevidljive ljudskom oku vjeruje se da su nastali iz prastarih mikroba, tvrdi se u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature. Iako znanstvenici još uvijek raspravljaju koliko je vrsta zapravo stara, autori studije tvrde kako ima između 3,77 i 4,29 milijardi godina, što ove fosile čini najstarijim ikad pronađenima, samo nekoliko stotina milijuna godina mlađima od našeg planeta.
Iako neki istraživači sumnjičavo vrte glavom nad godištem materijala ispitanog za potrebe studije, znanstvenici koji su predstavili studiju tvrde da će njihova analiza izdržati nova ispitivanja.
Naime, osim struktura koje izgledaju poput mikrofosila, kamenje sadrži i koktel kemijskih spojeva koji su gotovo sigurno rezultat bioloških procesa.
Ukoliko njihov pronalazak bude potvrđen bit će ujedno potvrđeno i vjerovanje kako je život na Zemlji nastao vrlo rano - a lako je moguće da se razvio i negdje drugdje.
- Proces kojim je započeo život na Zemlji možda uopće nije dugo trajao niti je bio posebno kompleksan, možda je zapravo sve bilo vrlo jednostavno, kaže Matthew Dodd, biokemičar s University College London i voditelj studije.
Mikrofosili su otkriveni u kamenju koje se nalazi u pojasu Nuvvuagittuq na području kanadskog Quebeca..
- Zahvaljujući laserskim snimkama uzetih uzoraka, mogli smo identificirati mikrofosile, koji su najstariji na svijetu, rekao je Matthew Dodd u video snimci na portalu časopisa Nature.
U promjeru su poput polovice ljudske lasi, a u dužini do pola milimetra, precizirao je.
- Najuzbudljivije u tim otkrićima je da je život uspio ranije krenuti na Zemlji, što upućuje na zanimljivo pitanje o onome što se zbivalo na Marsu i drugdje u svemiru, rekao je Dodd.
- Ako je život tako brzo stigao na Zemlju, je li mogao i na druge planete?, pitao se.
Zemlja se formirala prije 4,567 milijarda godina.
Ti mikrofosili su pronađeni u Pojasu Nuvvuagittuq, mjestu gdje je na površinu izbila ruda duž obala Quebeca, poznatog po najstarijim poznatim stijenama od 4,29 milijarda godina.
Ako se uzme da je starost novopronađenih mikrofosila najmanje 3,77 milijarda godina to je za 300 milijuna godina više od onih za koje se do sada vjerovalo da su najstariji koji su pronađeni u Australiji a čija je starost prociienjena na 3,46 milijarda godina.
Doddov kolega sa sveučilišta u Kaliforniji Dominic Papineu posjetio je pojas Nuvvuagittuq još 2008. godine i odmah je znao da je pred njim veliko otkriće.
Uzeo je nekoliko uzoraka i napravio s Doddom dodatne pretrage u laboratoriju u Londonu gdje je uz pomoć specijalnog mikroskopa napravljena potpuna analiza.
Optička analiza otkrila je kompleksnu strukturu fosila koja se uvukla u hematit, mineral koji se formirao poput željeza u morskoj vodi u interakciji s raspadujućom organskom tvari mikroba.
No nisu svi uvjereni u ovo veliko otkriće. Tanja Bosak, geobiologinja rodom iz Hrvatske, a koja radi na prestižnom Massachusetts Institute of Technology (MIT), smatra kako autorima još uvijek nedostaje nekoliko ključnih dokaza za njihovu teoriju.
- Kao prvo, autori nisu pokazali dovoljno fotografija nalazišta na kojem su pronašli fosile ili detaljno objasnili njihovo geološko stanište.
Bosak je skeptična i prema njihovoj starosti.
Najstariji priznat dokaz života na Zemlji datira od prije 3,4 milijardi do 3,5 milijardi godina. Nova studija pomiče granicu još barem 300 milijuna godina unatrag.
- Puno je to vremena. Promislite malo: u zadnjih 300 milijuna godina Zemlja je vidjela tri masovna izumiranja, razmještanje kontinenata, uzlet i pad dinosaura i ljudsku evoluciju. Još stariji datum nastanka života znači da su se ti organizmi razvijali u vremenu kada je Zemlja bila poprilično neprijateljski nastrojena, u vrijeme kada su asteroidi i kometi neprestano bombardirali planet. Ako su mikrobi uspjeli preživjeti to kaotično vrijeme, to bi značilo da se život na Zemlji može održati čak i u najtežim mogućim okolnostima, smatra Bosak.
Znakovito ili ne, ovo najnovije istraživanje stiže šest mjeseci nakon izvještaja kako su na Grenlandu pronađeni prastari stromatoliti u kamenju koje je staro oko 3,7 milijardi godina.
Ako obje studije budu potvrđene to bi značilo ne samo da se život tako rano pojavio, već i da je bio raznovrstan.
Ako su se organizmi mogli dovoljno brzo razviti na Zemlji, postavlja se pitanje zašto bi im to bio problem i negdje drugdje, izvan Zemlje.
A to je ono što najviše intrigira Dodda, koji je naglasio da je prije 3,77 milijardi godina, kada su se formirali fosili, Mars bio topao planet te imao oceane na površini.
- To znači da možemo očekivati dokaze o životu na Marsu u to vrijeme. A ako ih ne nađemo - to sugerira da je život nastao kao proizvod slučajnosti ili nekog fenomena na Zemlji, zaključuje Dodd.