NOVO 12:15 >>> Vladin prijedlog da se porezni dug reprogramira i omogući otplata na 36 mjeseci podržavaju svi zastupnici, ali oporba se oštro protivi otpisivanju kamata onima koji dug mogu podmiriti odmah. Bivša ministrica financija Martina Dalić tvrdi kako je to i protuzakonito.

- Zakon definira da su izravne potpore poduzetnicima i oslobođenje od kamata ili zajmovi pod povoljnijim uvjetima od tržišnih, za koje prethodno odobrenje mora dati Agencija za tržišnog natjecanja. Bez odobrenja Agencije smatraju se nezakoniti - objašnjava HDZ-ova zastupnica.

Ponovno je odbacila optužbe nove ravnateljice Porezne uprave SDP-ove Nade Čavlović Smiljanec kako je bivša vlast na tajnim sjednicama podobnim tvrtkama otpisivala porezne dugove.

- Nije bilo niti javnih niti tajnih otpisa poreznih dugova. Porezni dug gomila se od stvaranja Hrvatske države zato što ga nije moguće otpisati. Odluku o otpisu poreznog duga može donijeti jedino Hrvatski sabor - naglašava Dalić.

Svoju pomoćnicu odnosno ravnateljicu Porezne uprave demantirao je i Linić. Priznao je kako nije bilo nikakvih tajnih odluka na zatvorenim sjednicama.

- Rasprava o tome što je radila bivša Vlada je nepotrebna. Imali su selektivni pristup pretvaranja obveza prema državi u kapital. To su bile selektivne, pojedinačne odluke. Nitko ne govori da je Vlada radila neovlašteno i nezakonito. Svi smo sve znali, jedno je sporna isplata otpremnima u stečaju. Svi znamo da to nije u skladu sa propisom - ustvrdio je Linić.

Govoreći o selektivnosti, Linić je spomenu tvrtke Badel te Duhan Slatinu.

Na to je odgovorio bivši ministar gospodarstva Đuro Popijač (HDZ) kazavši kako ništa nije bilo selektivno, jer se na kreditni model C, iz Programa gospodarskoga oporavka mogao javiti tko je htio.

HDZ i Laburisti smatraju kako otpisivanje kamata nije fer prema redovitim platišama koji se na ovaj način stavljaju u nepovoljniji položaj.

- Ovakvim načinom ponovno se stimulira neplatiše. Za njih je hrvatski model, najbolji model na svijetu - tvrdi Branko Vukšić iz Laburista. Vladajući prijedlog da se dužnicima koji plate odmah otpišu kamate na dug objašnjavaju borbom za svako radno mjesto.

- Ovaj zakon prepoznaje trenutak u kojem se nalazimo. Trebamo dati šansu onima koji zapošljavaju, a imaju problema. Zato je ovo doslovno borba za svako radno mjesto - kaže HNS-ovac Srđan Gjurković.

- Ovo je mjera da se spasi što se spasiti dade - ističe Ingrid Antičević Marinović (SDP).

HDZ smatra kako je ključna učinkovita naplata poreza.

- U prvih devet mjeseci lani smo prisilnim mjerama naplatili više od više od 1,9 milijardi kuna,a ukupna naplata u 2010. iznosila je 97,85 posto od svih ukupnih zaduženja. To pokazuje da napore u naplatu poreznih dugova treba ulagati na svaki način - poručuje Dalić.

Podsjeća i kako je lani Ministarstvo financija podnijelo 3 tisuće stečaja po skraćenom postupku, redovnih više od 800, te sredilo popise poreznih obveza trgovačkih društava koji nije podnosili financijska izvješća. Da je reprogram poreznog duga dobra mjera slažu se u HDZ.

- I mi samo lani u primjeni imali mjeru reprograma kojom se otvara prilika poduzetnicima da lakše svladaju krizu. U tvrtkama koje su lani iskoristile reprogram radi 35 tisuća ljudi - kaže Dalić.

- Čast ljudima koji rade u Poreznoj upravi, koji su savjesno obavljali svoj posao, ali tu ne mislim na vrh Porezne uprave koji su bili krak one poznate hrvatske hobotnice korupcije i kriminala. Da je porezna uprava radila svoj posao, dugovanja ne bi dosegnula 51 milijardu kuna. Onda se ne bi morali zadiužiti, i ove godine za 22 milijarde kuna, da su radili svoj posao, do ovog teškog stanja ne bi došlo - kazao je zastupnik HDSSB-a Zoran Vinković.

Iznio je podatak da u tri godine nije plaćeno 8,2 milijarde kuna PDV-a.

- A gospodarstvo je samo lani na reprezentaciju i nove automobile potrošilo šest milijardi kuna! I na to su imali pravo odbitka pretporeza. Formalno, naša efikasna i birokratska Porezna uprava to nije uspjela kompenzirati - kazao je Viknović te naglasio kako HDSSB traži objavu podataka o neplatišama.

Nadalje, zatražio je i da se objave one tvrtke za koje ravnateljica Porezne uprave tvrdi da im je Vlada na zatvorenim sjednicama, tajno, otpisivala porezni dug.

__________________________

ZAGREB - Državna potraživanja od "živih" pravnih i fizičkih osoba koje još uvijek možemo naplatiti iznose 25,8 milijardi kuna. Najveći se dio odnosi se na porezna potraživanja, preko 21 milijardu kuna. Od tog iznosa na dug PDV-a otpada sedam milijardi kuna, doprinosi za mirovinsko osiguranje je šest milijardi, zdravstveni doprinosi 5,5, a dug poreza na dobit iznosi 1,3 milijarde kuna, iznio je u uvodnom dijelu rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o posebnoj mjeri naplate duga uzrokovanog gospodarskom krizom ministar financija Slavko Linić.

U odnosu na zakon koji donio HDZ, Vlada sada predlaže da se obročna otplata sa 30 produži na 36 mjeseci te da se gospodarstvenicima koji u roku od 30 dana uplate glavnicu, otpišu kamate.

Budući da su zastupnici oporbe pitali ministra kada će objaviti popis poreznih dužnika Linić je dao još neke konkretne brojke koje do sada nisu bile poznate.

- Od 25,8 milijardi za koje postoji mogućnost da se naplate 40 posto otpada na tvrtke, 43 posto na fizičke osobe koje se bave samostalnom djelatnošću, a 18 posto na građane. Tvrtki je ukupno 131.005, fizičkih osoba koje se bave samostalnom djelatnošću poput obrtnika 261 tisuća, a građana koji duguju 1.385.000. Znači ukupnih poreznih dužnika je 1.778.000 - otkriva Linić koji najavljuje kako će popis dužnika objaviti, ali moraju odlučiti na koji način. Ovakvim otpisom kamata ili reprogramom duga Vlada, tvrdi Linić, zaoštrava politiku onih koji su odgovorni za naplatu prihoda.

- Ukupna nelikvidnost bilježi se po uzlaznim trendovima i približava se brojki od 42 milijardi kuna. U dijelu državnih potraživanja nelikvidnost nije razrješena donesenim zakonom, jer nakon dodošenja nije bilo bitnih promjena u nelikvidnosti. Bitnih promjena neće biti niti nakon ovih izmjena jer je prošlim zakonom ukupno dogovorena otplata tek 1,5 milijardi kuna dugova - najavio je ministar Linić.

Zbog velikih dugovanja doprinosa, kazao je Linić, Ministarstvo financije je počelo s pripremama kako bi se onemogućila isplata netto plaća bez uplate doprinosa.

- Vlada je svjesna da potpore idu prema neurednim dužnicima, koji su svoje probleme rješavali poreznom nedisciplinom. To nije mjera koja je pozitivna prema gospodarskim subjektima koji nastoje biti odgovorni - priznao je Linić i ustvrdio kako je interes Ministarstva financija da se pokuša naplatiti što više duga.

Ocijenjeno je, kaže, da je mogućnost otpisa kamate nešto što bi moglo privući pravne subjekte te je još jednom ponovio kako su svjesni da je to destimulativno onima koji uredno plaćaju.

- U posljednjih 10 godina vlada se uvijek okretala prema problematičnim tvrtkama i sektorima. Uvijek su potpore išle onima onima koji muku muče s konkurentnošću i opstankom na tržištu - kazao je Linić i najavio: - U 2012. je kompletno saniranje nelikvidnosti prioritet. U parlament namjeravamo poslati i Zakon o financijskom poslovanju, kojim ćemo pokušati razriješiti mogućnost dogovora ključnih vjerovnika sa dužnikom i da taj proces pokušamo izvući iz stečaja, jer je daleko brži kad nije u pravosudnom sustavu. Gdje se to ne uspije napraviti, znači da nema elemenata za konkurentnu borbu.

Ministar je još jednom ponovio kako velike rezultate ne očekuje te da će veliki dio posla očito ostati za paket zakona o financijskom poslovanju.

- Oko 25 milijardi kuna dugovanja su iz ranijih perioda i predstavljaju potraživanja sa vrlo malim mogućnostima naplate. Dio ih je i u zastari.

U tijeku je rasprava, a u svom je izlaganja Nadica Jelaš (SDP) istaknula kako je samo u tri posljednje godine nelikvidnost porasla za 23 milijarde kuna, odnosno za 125 posto u odnosu na 19 milijardi koliko je nelikvidnost iznosila prije gospodarske krize.