ZAGREB - Nije dugo trebalo čekati da oporba oštrim kritikama napadne Vladin „New deal“. Samo dva sata nakon što je Vlada na sjednici predstavila ambiciozan plan prema kojem bi investicije u idućoj godini trebale porasti za 9 milijardi kuna stigle su i prve reakcije HDZ-a, HDSSB-a i Laburista.
VLADIN NEW DEAL Investicije rastu za 9 milijardi MILANOVIĆ: 'Sada više nema izgovora'
IVAN ŠUKER (HDZ)
- Prosinac je mjesec darivanja i dobrih želja pa je čini se i Vlada to napravila. To što Vlada nije zadala nikakve rokove u investicijskom planu potvrđuje kako se radi samo o listi dobrih želja, a pitanje je hoće li naći Djeda Mraza koji će ih ostvariti. Jasno je da se zacrtane investicije ne mogu realizirati jer nisu niti u ovoj godini ostvarili planirano. Primjerice za Plomin c se nije javila niti jedna tvrtka, a da ne govorimo o sukobima u koaliciji oko tog projekta. Osim toga svako zaduženje javnih tvrtki od kojih očekuju investicije ide u javni dug. Jedini put za pozitivne makroekonomske pokazatelje je otvaranje puta domaćem kapitalu. Smiješne su isprike vladajućih kako ove godine nisu pokrenute investicije jer im naša Vlada nije ostavila pripremljene projekte. Takva isprika u kriznim vremenima ne pali. Trebali su one projekte koji su im bili prihvatljivi nastaviti, a ponuditi i neke svoje što nisu učinili.
JADRANKA KOSOR (HDZ)
- Ako novi investicijski plan Vlade uspoređujemo s onime što je ostvareno u ovoj godini jasno je da je teško očekivati kako će se ostvariti investicije u 2013. Ništa se neće promjeniti kad sat otkuca ponoć i uđemo u 2013. jer su ulaganja na najnižim granama. Netočno je da im bivša Vlada nije ostavila pripremljene projekte. Spomenut ću Brijuni Rivijeru gdje je sve bilo pripremljeno, projekt Zračne luke Zagreb koji je bio u visokoj fazi izvedivosti, mnogi energetski projekti primjerce most na Dravi, projekti navodnjavanja.. A još je gore ako Vlada nije odredila niti rokove za realizaciju planiranih investicija. Kakva je to poruka investitorima? Pa Vlada mora ostaviti siguran dojam da će stvarati uvjete za investicije, a radila je upravo suprotno povećanjem PDV-a, cijene energenata.
DRAGUTIN LESAR (Laburisti)
Na ovoj naslovnoj stranici Vladinog investicijskog programa piše – ništa nismo obećali. Iz strukture planiranih investicija vidljivo je da se preko 90 posto temelji na novom kreditnom zaduženju, očito na inozemnom tržištu što je gotovo neprihvatljivo. Čak 11,5 posto rasta investicija u fiksni kapital u odnosu na prošlu godinu veoma je ambiciozno i ostvarivo samo uz dva uvjeta – da promijenimo Zakon o HNB-u i omogućimo da središnja banka otkupljuje državne projektne obveznice uz jedan posto i da kroz smanjenje regulatornih troškova može utjecati na pad kamate do čak dva posto.
HNB je lani otpustio 6,5 milijardi kuna ali bankama, a ne gospodarstvu. I one su banke iznijele u inozemstvo svojim majkama, prema tome to nije bilo otpuštanje namjenski za smanjenje regulatornih troškova, nego je naprosto bilo hranjenje banaka koje su napuhale bilancu da bi njihovi šefovi mogli dići i iskoristiti bankarski bonus, u cijeloj Europi se on računa tri godine unazad, a u Hrvatskoj isplaćuju početkom godine za prošlu godinu.
Privatni sektor investira ukoliko ima, s obzirom na to da strane banke drže visoku kamatnu stopu visoku cijenu kapitala, to je jedan od razloga smanjenja privatnih investicija. A drugi je porezna nestabilnost, česta promjena poreznog sustava. A što se stranih investicija tiče, konačno moramo definirati čije to investicije u Hrvatskoj mi zapravo želimo.
ZORAN VINKOVIĆ (HDSSB)
- Volio bih da dođe do investicijskog tsunamija kako je to u ovoj godini najavljivao bivši prvi potpredsjednik Čačić. No, obzirom na iskustvo iz ove godine sumnjam da će doći do povećanja investicija i oporavka gospodarstva jer ova Vlada ne zna kako to učiniti. Svaki dan je sve više nezaposlenih, a ne vjerujem niti da ćemo iduće godine imati rast od 1,8 posto BDP-a. Možemo biti zadovoljni ako uspijemo zadržati nivo gospodarske aktivnosti iz ove godine. Čeka nas još teža godina. Možemo očekivati jedino prodaju državne imovine Croatia osiguranja i HPB-a te davanje autocesta u koncesije. Vlada bi trebala provesti fiskalnu decentralitaciju kako bi lokalna samouprava mogla privući investicije jer Markov trg očigledno ne zna što radi. Kako bi se potaknule privatne investicije u proračunu treba osigurati više novca za poticanje zapošljavanja i uvođenje novih tehnologija. Budući da Vlada nije zacrtala nikakve rokove u investicijskom planu to znači da od svega neće biti ništa.