ZAGREB - U prvoj presudi nakon odmrzavanja postupaka hrvatskih štediša protiv Ljubljanske banke u Sloveniji, općinski sud u Ljubljani odlučio je da banka jednoj hrvatskoj državljanki mora vratiti 1430 dolara.
Izvor iz Slovenije potvrdio je da je riječ Milici Gaković (57), koja međutim službeno još nije obaviještena o presudi. Sud je naložio da joj Ljubljanska banka u roku 15 dana vrati glavnicu i kamate te 1105,93 eura sudskih troškova. Riječ pritom nije o zateznim kamatama, jer u tužbi one nisu ni tražene, nego o običnim kamatama na štednju, po stopi koju je obračunavala Ljubljanska banka. Presuda postaje pravomoćna za 15 dana, ali samo pod uvjetom da Ljubljanska banka ne uloži žalbu, a najavila je da hoće.
- Mene dlan nije svrbio, znači neće to biti skoro - šalila se Milica Gaković.
Predmet sukcesije
Profesorica francuskog i sociologije, koja radi kao prevoditeljica, a honorarno i kao novinarka - pisala je još u starome Svijetu - u podružnici Ljubljanske banke na uglu Preradovićeve i Berislavićeve u Zagrebu otvorila je četiri knjižice. Na jednoj su bili dolari, koje je u banku stavila u siječnju 1993. godine.
- Kada se počelo pričati da povrata neće biti dok se države ne dogovore o sukcesiji, prijateljica iz Rijeke koja se bavi međunarodnim pravom preporučila mi je taj odvjetnički ured u Ljubljani. Oni su meni povremeno slali odluke, a kada sam zvala i pitala ih što to znači, rekli bi mi: Čujte, to znači da ništa od toga, da idemo dalje - ispričala je Gaković.
Tijekom postupka, Ljubljanska je banka tvrdila da je stara štednja nakon raspada Jugoslavije predmet pregovora o sukcesiji između zemalja sljednica SFRJ. No, u presudi stoji da je odvjetnik Pavel Pensa, koji je zastupao Milicu Gaković, tvrdio da je riječ o ugovoru između privatne osobe i pravnog subjekta, s kojim raspad države nema nikakve veze. To je potvrdio i sud, koji je razjasnio i da za štedni ulog ne može biti odgovorna zagrebačka podružnica Ljubljanske banke jer “podružnica nije pravna osoba, što znači da za obaveze podružnice odgovara osnovno društvo”. Sud navodi da nije sporno da su, unatoč raspadu zemlje, prava štediša iz odnosa koji su imali sa svojom bankom ostala ista. No, ako banka “iz ovog ili onog razloga” ne može ispuniti obaveze, sud smatra da je to, “predmet pregovora o nasljedstvu između Slovenije, Hrvatske i drugih država, bivših članica SFRJ”.
Pobjeda bez novca
Zbog toga slovenski list Finance, koji je prvi izvijestio o presudi, upozorava da bi se hrvatskim štedišama na kraju moglo dogoditi da dobiju sporove, ali ne i novac. Oko 132 tisuće bivših štediša u Hrvatskoj od LjB traži 172 milijuna eura, a na slovenskim sudovima uloženo je oko 140 tužbi.
