LNG terminal čini Hrvatsku centrom energetike u regiji
U jeku rasprava o odabiru lokacije za terminal za ukapljeni plin (LNG) na hrvatskoj obali, ali i zaključivanja dogovora o novim plinovodima na području jugoistočne Europe, za komentar svih tih zbivanja zamolili smo izvršnog direktora Međunarodne agencije za energiju (IEA), Claudea Mandila, sa sjedištem u Parizu. Razgovor je obavljen elektronskom poštom.
• Koju bi korist Hrvatskoj donio LNG terminal na jadranskoj obali?
- Taj bi terminal Hrvatskoj omogućio uvoz iz brojnih regija svijeta: sa Srednjeg istoka, iz Afrike i bilo koje od više od 20 zemalja koje dobavljaju ukapljeni plin. Time vaša zemlja ostvaruje sigurnost u dobavljanju plina, što predstavlja temeljnu promjenu u odnosu na sadašnje stanje kad se uvoz ostvaruje samo iz jednog izvora, preko ruskog Gazproma. Predviđeni kapacitet LNG-a iznosio bi osam milijardi kubičnih metara godišnje. Budući da Hrvatska troši oko tri milijarde, terminal bi omogućio povećanje korištenja plina u zemlji. Istodobno bi takav kapacitet LNG-a Hrvatskoj dao važno mjesto energetskog središta preko kojega bi susjedne zemlje uvozile plin.
• Kako komentirate brojne prigovore udruga za zaštitu okoliša, prema kojima LNG predstavlja veliku prijetnju?
- LNG tehnologija prijevoza izuzetno je sigurna: u dosadašnjih 46.000 slučajeva transporta nije došlo ni do jednog izlijevanja plina ili gubitka života. Takva se sigurnost preslikava i na terminale. Kao i u svakom drugom obuhvatnom energetskom projektu, nužno je pridržavati se oštrih mjera opreza vezanih uz zaštitu okoliša kako u fazi gradnje, tako i kad terminal postane operativan.
• Hoće li povećanje broja tankera za prijevoz plina, predstavljati prijetnju Jadranu ili samoj obali?
- Brodovi koji prevoze ukapljeni plin nisu imali niti jednu veću nesreću, i to prije svega zbog snažnog naglaska na sigurnosti pri izradi, kao i pri njihovoj svakodnevnoj plovidbi. Osim toga, LNG će dovesti do malog porasta broja tankera, oko dva tjedno. Ti brodovi neće predstavljati prijetnju Jadranu i obali.
• Nedavno Kalifornija odbacila prijedlog za gradnju LNG terminala. Zašto bi ga onda gradila Hrvatska?
- SAD već ima pet operativnih terminala, a još ih je sedam u gradnji. Tome treba dodati i terminale u Kanadi i Meksiku, koji opskrbljuju cijelo tržište Sjeverne Amerike. Preciznije, jedan se terminal gradi odmah preko granice, na sjeveru Meksika, blizu Kalifornije koja će ga koristiti. Među članicama IEA-e vidljiv je porast zahtjeva za terminale tako da je sada broj planiranih projekata za gradnju novih ili proširenje postojećih postrojenja premašio brojku 60.
• Kakav bi utjecaj imao LNG terminal na hrvatskoj obali na europsku energetsku stabilnost?
- Taj bi terminal bio komplementaran s naporima koje poduzimaju europske članice IEA-e s ciljem povećanja sigurnosti dotoka plina u srednju i istočnu Europu. Terminal u Hrvatskoj, kao i 18 postojećih u Europi, pridonio bi stabilnoj dostavi plina koja se ne bi mogla naprasno prekinuti.
• Kako komentirate planove za razvoj plinovoda u srednjoj i jugoistočnoj Europi?
- To je još jedan važan korak prema diversifikaciji izvora te jačanju fleksibilnosti i konkurencije. Problem je to što zbog većeg broja uključenih zemalja često dolazi do zastoja u ostvarivanju planova.
Treba imati na umu i ograničenost količine plina koja se može transportirati na taj način te vezanost uz regiju iz koje dolazi, a LNG može osigurati rezerve iz udaljenih regija, primjerice iz zapadne Afrike.
|
Pozdan dobavljač 30 godina
• Ima li ruska kompanija Gazprom pretjerano velik udjel na tržištu plina u Europi? - Diversifikacija dobavljača uvijek pomaže u jačanju sigurnosti dostave, ali treba reći da je Gazprom bio pouzdan dobavljač članicama IEA-e više od 30 godina. Smatramo da bi bilo poželjno kada bi se odobrio pristup treće strane izvoznim plinovodima koje trenutačno kontrolira Gazprom. To se ne čini vjerojatno u bližoj budućnosti. Također se postavlja pitanje ulaže li Rusija dovoljno u svoja plinska polja i infrastrukturu, a da bi mogla zadovoljiti povećanje potrošnje plina u Europi i rastuće potrebe na domaćem tržištu. |
Željko Trkanjec
KOMENTARI
Komentari RSS