Sve će to obilježiti hrvatsku arhitekturu u 2008. godini, procjenjuju arhitekti. Živjet ćemo u stanovima u koje se vraća tzv. kružna veza, a svaka će spavaća soba biti spojena na garderobu i kupaonicu.
Krovovi kuća i zgrada postaju zeleni jer je to povratak prirodi, dobra toplinska i hidroizolacija te štednja energije. Ta će štednja diktirati i oblikovanje, pa će otvori na kućama postati manji, osim onih okrenutih na jug, gdje se smještaju dnevni boravci.
Općenito, kuće i zgrade postaju energetski štedljive. Očekuje se masovnija primjena tzv. ventiliranih fasada, do sada postavljanih uglavnom na luksuzne poslovne zgrade jer su u stambenoj gradnji investitorima bile preskupe.
Velike terase opet postaju jednako važne kao i sama unutrašnjost stana jer se vanjski i unutrašnji prostor stapaju.
Zbog nedostatka prostora u gradu očekuje se veliki povratak kuća u nizu, koji se već događa posvuda u Europi. Te su kuće savršeni hibrid između osjećaja stanovanja u vlastitoj kući i male potrošnje zemljišta, koje u gradovima postaje sve dragocjenije.
U veliku stambenu gradnju vraćaju se velike stambene zgrade i potiskuju tzv. urbane vile koje su dominirale hrvatskom, osobito zagrebačkom stanogradnjom proteklih deset godina. Vrhunac luskuznog stanovanja bit će stanovanje na najvišim katovima visokih zgrada ili nebodera, smještenih na lokacijama što bliže centru grada, dakle u pravim penthousima.
Sve su to prognoze i procjene arhitekata, iznesene na temelju svjetskih trendova, no koliko će zaživjeti u hrvatskoj građevinskoj stvarnosti najviše ovisi o količini novca i urbanističkim pravilima.
Stvarnost će ponajprije diktirati urbanistički planovi i propisi. Zoran Zidarić, poznati arhitekt i osnivač studija 2A, kaže kako će, recimo, stambene zgrade izgledati stepenasto, ne zato što se baš tako arhitektima najviše sviđa i što je to nova moda, nego zbog urbanističkog pravila "H 1/2" koje određuje da zgrada mora biti udaljena od međe najmanje polovicu svoje visine. Znači, zgrada visoka 20 metara mora biti udaljena od međe deset metara.- Kako je svakom investitoru važno sagraditi maksimalni mogući broj kvadrata na parceli, viši se katovi uvlače jer se visina računa od gornjeg kraja fasade, a ne od najviše točke na krovu - ustvrdio je Zidarić.
I kraj urbanih vila ima veze s propisima, koji su ranije dopuštali maksimalnu izgrađenost u podsljemenskoj zoni od 600 kvadrata, u što su investitori onda smještali nekoliko manjih i jedan do dva veća stana.
Sada je dopuštena izgrađenost smanjena na 400 kvadrata, a zemljište je znatno poskupjelo. Uz to, ne može se više dobiti lokacijska dozvola za zgradu ako uz parcelu nema pristojne ulice, a većina nekad atraktivnih podsljemenskih kvartova nastala je uz strme i uske nekadašnje putove do vinograda.
Stoga se stanogradnja spušta u grad i preko Save. Elitno se stanovanje vraća u centar grada koji će, uz nove garaže, djelomično riješiti i do sada najveću boljku takvog stanovanja, a to je manjak mjesta za parkiranje. Dakle, očekuje se velika obnova središta grada, i to renoviranjem brojnih starih zgrada.
S druge strane, novi GUP opet dopušta gradnju stambenih nebodera, kaže arhitekt Robert Križnjak. Ovaj put neboderi nisu socijalno stanovanje, nego su namijenjeni uspješnim mladim poslovnim ljudima koji će si moći priuštiti stanovanje na visokom katu s pogledom. Stanovi u novim zgradama bit će s velikim staklenim stijenama, a jedna od najvažnijih kategorija bit će lijep pogled.
- U Zagrebu postaje in stanovanje u Novom Zagrebu, koji ima dobru prometnu povezanost, kvalitetan urbanizam, stanove s pogledom na grad, sportske objekte, zelenilo - tvrdi Križnjak.Arhitekti inače ne vole govoriti o trendovima jer, kažu, oni su uvijek kratkog daha. U arhitekturi je najvažnija priča, kaže Zidarić, a stil arhitekta je njegov rukopis koji se ne mijenja iz godine u godinu. Međutim, taj rukopis uglavnom treba prilagođavati željama i financijskim mogućnostima investitora.
Križnjak tvrdi da stambena arhitektura čak ne smije biti podložna trendovima, nego u prvom redu funkcionalna.
- Dobra arhitektura je spoj dobrog arhitekta, investitora s ukusom i kvalitetnog izvođača, naravno uz kvalitetne materijale. Arhitektura u 2008. ima veze s povećanjem standarda pa investitori dižu kvalitetu gradnje ako žele prodati stanove. Oni koji grade za sebe, pak, zatrpani su informacijama o novim materijalima te traže i pokušavaju nešto novo - kaže Križnjak.
| Skulpture Svjetsku arhitekturu obilježavaju eksperimenti s formama i materijalima. Novi neboderi su apstraktne skulpture, a kod vanjskih se opni eksperimentira s materijalima, teksturama i strukturom. Zbog dragocjenosti zemljišta, u urbanizmu je aktualno zgušnjavanje, što podrazumijeva da se kuće zbijaju i penju u visinu. |
Branka Stipić
