ISTINA I MANIPULACIJA

KOLIKO KOŠTA DOBAR REJTING Birači anketama (ne) vjeruju

Po jednoj, HDZ vodi ispred SDP-a 8,6 posto, po drugoj SDP vodi ispred HDZ-a 2,5 posto. Koja je točna? Obje. I nijedna, kažu stručnjaci. Ali najpouzdanija je ona anketa koja se provede u svim izbornim jedinicama, samo što je ta deset puta skuplja od "običnih" – košta 300 tisuća kuna
 Arhiva CROPIX








Tko vodi u predizbornim anketama? Je li SDP-ova koalicija u prednosti ili je ipak HDZ-ova jača? Kakvi su trenutačni rejtinzi dviju najvećih stranaka i tko ima veću šansu osvojiti vlast?

Na ta pitanja odgovore bi nam trebale dati ankete koje u Hrvatskoj već godinama provode renomirane agencije za ispitivanje tržišta. Pogledamo li posljednja ispitivanja triju najvećih i najuglednijih agencija, Ipsos pulsa, Promocije plus i Mediane, onda vidimo da se njihovi rezultati međusobno razlikuju. Običnom biraču ti rezultati sigurno stvaraju konfuziju i nije mu jasno zašto su tolike razlike u anketama. U takvim slučajevima nezaobilazno se postavlja pitanje kome vjerovati i postoji li mogućnost da neke agencije manipuliraju s rezultatima u korist neke političke opcije?

Agencija Promocija plus već godinama radi anketu nazvanu Crodemoskop. Oni na slučajnom uzorku od 1300 ispitanika početkom svakog mjeseca mjere rejtinge stranaka i koalicija. Njihovu anketu koriste HRT i RTL. Anketa se radi telefonski, a ova zadnja rađena je u razdoblju od 31. srpnja do 3. kolovoza. Prema njihovu zadnjem istraživanju, HDZ mjeri rejting od 31,3 posto, dok je SDP na 26,6 posto. Razlika je 4,7 posto u korist najveće oporbene stranke. Kad se pogledaju koalicije, onda je tu razlika manja i u razini je pogreške koja može biti od 2,5 do 3 posto. Domoljubna koalicija je, prema zadnjem istraživanju, u prednosti pred lijevo-liberalnom za 2,6 posto, odnosno na 32,7 posto podrške prema 30,1 posto podrške SDP-ovu savezu.

Agencija Ipsos puls pak svoju anketu radi od početka do sredine mjeseca, i to terenski na 954 ispitanika. Njihov Crobarometar, rađen od 1. do 15. kolovoza, pokazuje slične rejtinge stranaka, ali s daleko većom razlikom među njima. HDZ prema njima uživa potporu od 31,8 posto birača, dok SDP bilježi 23,2 posto podrške. Razlika je čak 8,6 posto. U slučaju koalicija razlika je nešto manja, ali opet u korist HDZ-a i njegovih partnera. Domoljubna koalicija, da su taj mjesec održani izbori, dobila bi 34 posto, a bivši Kukuriku s IDS-om 28,2 posto.

Sredinom kolovoza telefonsku anketu je radila i Mediana na uzorku od 1000 ispitanika. Njihovi rezultati su pak potpuno suprotni od drugih anketa i oni jedini daju prednost SDP-u i njegovim partnerima u koaliciji. Prema tim rezultatima SDP osvaja 22,9 posto glasova, HDZ 20,4 posto i razlika je vrlo tijesna, na razini pogreške od 2,5 posto. Ta je razlika još manja kad se ispituje rejting koalicija pa tako Kukuriku osvaja 31,7 posto, a Domoljubna koalicija 30,3 posto.

Tri agencije, tri različita rezultata.

Koji je točan?

Svi i nijedan, složit će se većina Globusovih sugovornika.

Naime, iako se na prvi pogled može zaključiti da toliko velike razlike u rezultatima anketa mogu značiti samo jedno – da je riječ o političkoj manipulaciji – stručnjaci i direktori agencija s kojima smo razgovarali objašnjavaju da konačan rezultat može varirati ovisno o metodologiji po kojoj se ankete rade, vremenu u kojem se rade, načinu upotrebe podataka, uzorku...

Dragan Bagić, docent s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu poprilično uvjerljivo i stručno objašnjava zašto dolazi do tolikih razlika u anketama. Napominje da su razlike među rejtinzima dviju najvećih stranaka zapravo podatak koji je najmanje točan i koji ovisi o pogreškama i jednog i drugog rejtinga svake stranke. Na rezultatima Ipsos pulsa to se može najbolje vidjeti. HDZ je tu u prednosti pred SDP-om 8,6 posto. Ako uzmemo u obzir da je moguća pogreška kod ispitivanja rejtinga HDZ-a tri posto, jednako kao i kod SDP-a, onda kad se te moguće pogreške zbroje, ispada da razlika među tim strankama i nije toliko velika, nego je približno ista kao i kod drugih istraživanja.

- Razlika među strankama je najmanje kvalitetan podatak jer su pogreške najizraženije. Na tu razliku utječu pogreške i jednog i drugog rezultata rejtinga stranaka. Ako se jedan rezultat pomakne u jednom smjeru, a drugi u drugom smjeru, onda pogreška može iznositi pet do šest posto – pojašnjava Bagić.

Ovaj docent s Filozofskog fakulteta napominje kako na rezultat anketa utječe nekoliko čimbenika te da nije lako uspoređivati ankete jedne agencije s rezultatima ankete druge agencije. Primjerice, Mediana telefonsku anketu radi sredinom kolovoza na uzorku od 1000 ispitanika, dok Promocija plus Crodemoskop radi početkom mjeseca na uzorku od 1300 telefonski ispitanih birača. Crobarometar se pak radi duže, prvih 15 dana u mjesecu i to terenski od kuće do kuće na uzorku od 954 ispitanika. Veća je vjerojatnost, kaže Bagić, da će telefonska anketa biti s većom pogreškom jer je i veća mogućnost odbijanja sudjelovanja. Pitanje je kako se računaju ti glasovi koji se ne žele izjasniti ili oni koji su neodlučni, izbacuju li se potpuno iz ankete ili se ti glasovi preraspodjeljuju. Opet, i ta se preraspodjela može raditi na različite svjetski priznate metode.

Također i način formuliranja pitanja može utjecati na neodlučne. Bitno je i vrijeme kad se radi anketa. Kod telefonskih anketa taj broj neizjašnjenih je puno veći i to je zapravo velik problem i kod svih ostalih država. Zbog toga se rezultati po agencijama ne mogu uspoređivati jer nisu potpuno iste metodologije. Kad uzmete to u obzir i pogreške uzorka, onda vidimo da rejtinzi i nisu previše različiti – objašnjava Bagić te napominje kako nijedno takvo istraživanje nije dovoljno precizno da bi se moglo predvidjeti tko će dobiti izbore. Ankete su stvar rejtinga u tom trenutku ispitivanja, nikako stvar predikcije.

Bagić automatski odbacuje mogućnost manipulacija jer za to postoje metodološka objašnjenja. Prema njegovu mišljenju ljudi se olako upuštaju u takve kvalifikacije.

- Ja sebi to ne mogu dopustiti. Tvrditi da je riječ o manipulaciji ozbiljna je kleveta. Ni za jednu od te tri agencije nemam nikakvih indicija vjerovati da se bave manipulacijama. Ankete ne mogu biti egzaktne, sami birači na dnevnoj razini mijenjaju raspoloženje, a trendovi se mijenjaju, nekad brže nekad sporije. Najviše manipulacija je u interpretaciji anketa – zaključuje Bagić.

Osim ove tri najpoznatije agencije, u javnosti se polako počela pojavljivati i agencija 2x1 komunikacije. Njen vlasnik Robert Bosak oštro napada konkurenciju i tvrdi da se manipulira anketama. Njegova agencija provodi istraživanja telefonski, ali po svim izbornim jedinicama na više od 1400 ispitanika, što je zapravo puno vjerodostojnije, slažu se i naši sugovornici. Prema njegovim istraživanjima HDZ i Domoljubna koalicija uvjerljivo vode, a Bosak se sa svojim istraživanjima proslavio nakon predsjedničkih izbora gdje je jedini točno prognozirao pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović, ali i novog HDZ-ova sisačkog župana. No, Bosaka mnogi stručnjaci na tom području prozivaju da navija za jednu opciju, onu desnu, a postavlja se i pitanje tko plaća te ankete. Također, pokušavaju mu objasniti da ankete nisu stvar predviđanja i pogađanja izbornih rezultata, nego mjerenje rejtinga u određenom trenutku i po određenoj metodologiji. Naime, kako smo doznali od osobe upućene u istraživanje tržišta, telefonska anketa na uzorku od 1000 ljudi košta 25.000 do 30.000 kuna. Terenska anketa je od 90.000 do 110.000 kuna. Dakle, jedna telefonska anketa po svim izbornim jedinicama s uzorkom od preko 1400 ljudi po svakoj izbornoj jedinici može koštati više od 300.000 kuna. Zato druge agencije ne rade takve terenske ankete ako ih netko ne naruči i plati, a obično su to političke stranke, o čemu vlasnici i direktori agencija nerado govore. Telefonske ankete Ipsos puls radi o svom trošku i potom ih prodaje na tržištu, uglavnom Novoj TV.

- Ankete po izbornim jedinicama su puno bolje, ali ključno je tko ih financira jer one koštaju 10 puta više od ovih koje se rade na nacionalnoj razini. Očito velike etablirane agencije nemaju više toliko narudžbi, a Bosak ima ta sredstva i to nije jasno u cijeloj priči – kaže Bagić.

Robert Bosak objašnjava kako ima nekoliko tvrtki koje su vezane uz medijske poslove, između ostalog i Vinkovačku TV, te da ankete sam financira, ali da zbog situacije na tržištu, koje su zauzele ove najveće agencije, ne može doći do klijenata.

- Ja svoje ankete pošaljem na desetke mail adresa i svatko ih može besplatno koristiti. Sada želim radom pokazati da radimo najbolje, nudio sam svim medijima, ali tržište je blokirano. Radim i za određene manje klijente. Radit ću za Bandića, radio sam za HSP, neke manje općine i županije, a najvjerojatnije i za Čačića i Josipovića – odgovara Bosak.

Pojašnjava kako ima svoj call centar u kojem radi sedam djelatnika, postavljaju samo tri pitanja kada se rade predizborne ankete, a te djelatnike iznajmljuje i drugim agencijama. Planira uspostaviti i bazu podataka za uzorak ispitanika.

- Nije mi jasno kako Ipsos puls u samo mjesec dana može imati toliko različite ankete. Po meni to je čista manipulacija. HDZ-ova koalicija po našim istraživanjima ima prednost od 15 do 17 posto, a ORaH, primjerice, nikada nije prelazio prag i onda kad su drugi tvrdili da je prestigao SDP – smatra Bosak i odbacuje optužbe da igra za jednu opciju.

- Neka mi nađu ugovor s HDZ-om. Moj rezultat rada je profesionalan. Ja sam iz Vinkovaca, domoljub sam i intelektualac, magistar političkih znanosti. Bio sam u Domovinskom ratu. Uvijek će mi naći neku manu, ali mislim da to rade iz očaja jer moje ankete ruše njihovu vjerodostojnost – odgovara na optužbe Bosak.

Direktor agencije Ipsos puls Srđan Dumančić kaže da ne poznaje osobno Bosaka iako je predsjednik Udruženja za istraživanje tržišta pri HGK, te da ne zna na koji način radi, ali je iznenađen kako tako brzo odradi ankete.

- Nemam uvid pa ne mogu to komentirati. U Udruženju se sada zalažemo da se omogući što veća transparentnost kod anketa kako bi se izbjegle takve rasprave, tako da klijenti imaju uvid u proces nastanka ankete, da mogu vidjeti sve materijale, a i mi sami kontroliramo te procese tako da se provjeravaju ispitanici jesu li ih anketari uistinu posjetili – kaže Dumančić.

Docent s Fakulteta političkih znanosti Goran Čular upozorava kako kod anketa postoji sistemski problem odbijanja ispitanika da sudjeluju u istraživanju, posebice kod telefonskih, i da je taj problem vrlo izražen u svijetu i kod nas.

- Postoci odbijanja dovode u pitanje samu reprezentativnost uzorka. Ako trebate nazvati 7 ili 8 osoba kako biste tek jednu anketirali, onda se praktički to selektira. Vi ne utječete na to tko će biti ispitanik, a razlozi mogu često biti povezani s političkim odabirom. Teren daje pouzdanije rezultate – zaključuje Čular i napominje kako nije pobornik predviđanja što će biti za dva-tri mjeseca: - To je radio Nostradamus. Samo što je on predviđao što će se dogoditi za 200 ili 300 godina, a ne za dva mjeseca.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus_naslovna_1291

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. travanj 2024 13:08