Stotinjak mađarskih bespravnih graditelja, kojima su u svibnju srušene kuće na Viru, podnijelo je tužbu na Općinskom sudu u Zadru protiv Ministarstva graditeljstva.

Uvjereni su da će sud odlučiti u njihovu korist te im dodijeliti dostojnu odštetu.

Bahati bogataši koji su čuli za "divlji otok" na kojemu zakoni ne vrijede, ili pak naivni obični ljudi koji su nasjeli na priče? Kako bismo čuli njihovu stranu priče, odlučili smo se naći s nekoliko predstavnika ove skupine u Pečuhu. Pokušali su nam objasniti zašto su bespravno gradili na Viru te zašto se sada osjećaju prevarenima.

Njihova priča uglavnom počinje jednako. Čuli su za "prekrasnu zemlju i prekrasan otok" te odlučili tamo napraviti vikendicu. Građevinsku dozvolu nisu mogli dobiti dok se ne donese detaljni prostorni plan, no odlučili su da neće čekati, već su počeli graditi računajući da će objekt legalizirati naknadno.

Danas su na mjestu njihovih velebnih ljetovališta ruševine. Bageri Ministarstva nisu imali milosti ni razumijevanja za njihove argumente.

- Vir je prije bio pustinja. Mi smo sadali cvijeće, drveće, unijeli živost. Imali smo čak dogovor s Općinom da zajednički ulažemo u asfaltiranje i rasvjetu. I onda, odjednom, ispada da tamo nismo smjeli ni biti -  govore mađarski bespravni graditelji, koji ne smatraju da su krivi i da su zaslužili rušenje. Ako su im kuće srušene jer nemaju građevinsku dozvolu, trebalo je srušiti pola otoka. Ako je zbog novog zakona o udaljenosti od mora i gabaritima gradnje, opet se ne primjenjuje na njih jer su objekte završili dok je stari zakon bio na snazi.

Do otoka Vira zvan Slatina najbolji je primjer akcije rušenja bespravno sagrađenih objekata. Tri niza apartmana mađarskih investitora uspješno su sravnjena sa zemljom i krajolik je nakon raščišćavanja građevinskog materijala dobio prijašnju vizuru

- Poslije svega osjećamo se prevareno. Uzeli su nam više od kuća, uzeli su nam dostojanstvo. Nismo ljuti na Hrvate kao narod, ali jesmo na hrvatsku vlast jer smatramo da ne primjenjuje ista pravila za sve - poručuju iz Pečuha. Uvjereni su da će dobiti sudsku tužbu, ako ništa drugo zbog načina na koji je rušenje provedeno, bez mogućnosti da uklone stvari i vrijednosti iz vikendica.

ADAM KARL I CSABA MITTLY

Dva poduzetnika iz Pečuha, Adam Karl i Csaba Mittly, na Viru su imali kompleks zgrada s ukupno 48 apartmana koji su svi početkom svibnja sravnjeni sa zemljom.

Zemljište im je prodao virski trgovac nekretninama Željko Lavić, koji ih je uvjerio da neće imati problema s naknadnom legalizacijom objekta.

- Za to da se u Hrvatskoj može graditi i ulagati čuli smo od poznanika koji je tamo ljetovao. Informativno smo obišli obalu i na kraju se odlučili za Vir. Na Viru smo našli agenciju za nekretnine Željka Lavića - govori Adam Karl te dodaje da su od njega kupili zemljište od 5300 četvornih metara u Uvali svinja. Lavić im je rekao da još nije donesen detaljni plan, no da će dio koji su kupili sigurno biti građevinska zona. S obzirom na to da nisu htjeli čekati dozvolu Ministarstva, koja je potreban da bi stranci gradili u Hrvatskoj, osnovali su hrvatsku tvrtku Barakuda.

- Tada smo se raspitali koji zakoni vrijede o udaljenosti od mora, gabaritima i slično, te počeli graditi. Prema tadašnjem zakonu udaljenost od mora nije smjela biti manja od 25 metara, graditi se smjelo na maksimalno 30 posto parcele, a visina objekata bila je ograničena na 8 metara. Mi smo, u dogovoru s hrvatskim geodetima i arhitektima, počeli graditi prema tim propisima - kažu mađarski investitori, koji ističu da su odmah pokušali ishoditi građevinsku dozvolu koju bez detaljnog plana nisu mogli dobiti, no u Općini Vir im je, tvrde, rečeno da slobodno grade a da će legalizirati objekt kasnije.

Kažu da su njihove vikendice bile završene u lipnju 2004., dakle prije donošenja novog zakona prema kojemu su bile preblizu moru. Uredno su se prijavili na Viru, plaćali davanja, uveli struju, a nitko im nije rekao da njihova kuća ne smije biti tamo. Ukupno su uložili, kroz godine, oko dva i pol milijuna eura u tri zgrade sa 48 apartmana, u kojima je apartmane kupilo 35 mađarskih obitelji.

Početkom ove godine dobili su prvo rješenje o rušenju na koje su uložili žalbu, koja je odbijena. Nakon što je stiglo drugo rješenje, tražili su odgodu, no nisu dočekali izjašnjavanje suda, već su im kuće ipak srušene.

- Smatramo da smo prevareni i da Ministarstvo nije smjelo tako naprasno krenuti u rušenje. Mi smo na vrijeme predali zahtjeve za dozvole i zato tužimo Ministarstvo - završava Csaba Mittly.

BUDAS SANDOR

Obitelj Sandor jedna je od 35 koje su kupile aparman u kompleksu Barakuda.

Budas Sandor priča kako je u projekt ušao jer privatno zna Adama i Csabu koji su gradili kompleks te da ima nitko nije rekao da će biti problema s legalizacijom objekta.

- Ovo što se na Viru dogodilo nema veze s europskim normama i propisima. U Mađarskoj, u sličnoj situaciji, pričekalo bi se donošenje detaljnog urbanističkog plana i tada razmotrilo koje se kuće mogu u njega uklopiti. Mi nismo gradili kuće preko noći, gradili smo ih nekoliko godina u kojima nas nitko nije upozorio da prestanemo jer radimo nešto ilegalno - govori Sandor. On je zbog rušenja ostao bez apartmana velikog oko 50 četvornih metara, no cijela ga je situacija pogodila jer su se osjećali izigrano, posramljeno i razočarano.

TIBOR I CSILLA HELESFAY

Tibor i Csilla Helesfay posjedovali su jedan od apartmana u Barakudi. Od početka su se uključili u financiranje kompleksa i beskrajno su vjerovali u projekt.

- Mi nismo bogati ljudi, mi smo obični mađarski radnici koji su željeli vikendicu na Jadranu. Ne pitajte gdje ćemo sada ljetovati, valjda ćemo jednostavno dići šator na svojoj zemlji - s neuvjerljivim osmijehom kaže Tibor. Ministarstvo je trebalo naplatiti kaznu, upozoravati na vrijeme, nuditi kompromis, a ne ovako naprasno sravniti Vir sa zemljom.

ILDIKO SZEDERKENYI

Obitelj Szederkenyi na Viru je u ulici Straža 13 sagradila kuću s četiri apartmana. Zemljište su kupili 2002. godine od poznanika Atile Veguari, a 2003. su sagradili kuću koja je početkom 2004. bila potpuno završena.

U četiri godine u kuću su uložili oko 180.000 eura, a Atili koji ima je prodao zemlju dali su čak 1000 eura za ishođenje građevinske dozvole.

- On nam je rekao da je ne možemo odmah dobiti zbog detaljnog prostornog plana, ali da je to sigurno građevinska zona jer se nalazi 68 metara od mora, samo dva bliže od nesretne granice koja je kasnije propisana - kaže Ildiko te dodaje da im je nalog za rušenje stigao u zadnji čas.

- Dobili smo rješenje da u tri dana moramo srušiti sami, a kada su stigli bageri, dali su nam samo tri sata da iznesemo stvari - ljuta je Ildiko Szederkenyi, koja naglašava da im sve ove godine nitko nije rekao da ne smiju graditi na tom području i da neće moći legalizirati objekt.

Odvjetnik Zoran Ranđelović: Nastavak slučaja Vir u dvoranama suda Odvjetnik koji zastupa mađarske graditelje, Zoran Ranđelović iz Osijeka, rekao je da oni imaju sve osnove da bi dobili sudsku tužbu koju su podnijeli. - Prije izgradnje objekta zatražili su građevinsku dozvolu, ali je nisu mogli dobiti zbog nepostojanja Prostornog plana. U vrijeme gradnje objekta bio je na snazi Zakon o gradnji iz 1999. godine koji je dopuštao legalizaciju objekata izgrađenih bez dozvole, ako se nalaze u građevinskoj zoni, a tek je zakon donesen 2004. ukinuo ovu mogućnost. Isto tako, tek je zakonom koji je stupio na snagu 13. rujna 2004. zaštićeni obalni pojas pomaknut na 70 metara od mora, a tada su njihovi objekti već bili završeni - kaže Ranđelović. Naglašava kako se zakoni i uredbe ne mogu primjenjivati retroaktivno te da se mora primijeniti zakon koji je bio na snazi u vrijeme građenja. - Objekti se nisu trebali srušiti, već ih se moglo legalizirati i naplatiti novčana kazna za građenje bez dozvole koja iznosi 100 tisuća kuna - kaže Ranđelović. Dodaje kako je Elektra izvela i naplatila priključak struje, što nije smjela bez građevinske dozvole, da je Općina Vir izvela i asfaltirala prilazne ceste i uvela javnu rasvjetu, a Porezna uprava izvršila obračun poreza na promet nekretninama. - Uza sve to, Županijski ured za graditeljstvo izdao je vlasnicima potvrde da se njihove parcele nalaze u građevinskom području. Cijeli slučaj rušenja na Viru zato će svoj nastavak dobiti na sudu - kaže odvjetnik.

Lana Mindoljević