Markota bježi s 'Otoka znanja'
ZAGREB - Željko Markota, koji je uz Sinišu Grgića i Davora Lauca jedan od osnivača Otoka znanja, ustanove kojoj je Fond za privatizaciju prije dvije i pol godine prodao Hotele Koločep, obavijestio je javnost da je među njima došlo do raskola zbog kojeg je nemoguća provedba projekta.
Smjeli projekt
Markota je putem priopćenja predložio Vladi i HFP-u da se društvo Hoteli Koločep vrati u vlasništvo države te da Vlada pronađe nove partnere za ostvarenje tog smjelog projekta.
- Na osnovi dvogodišnjeg poslovanja i odluka koje se u zadnje vrijeme donose u društvu Hoteli Koločep, mogu javno ustvrditi da do realizacije projekta ne može doći. Država zasigurno ima puno modaliteta provedbe transakcije povrata Hotela, a vjerujem da će vrlo značajno povećanje vrijednosti nekretnine u posljednje dvije i pol godine biti i više nego dovoljan okvir da se osnivačima vrati ono što su potrošili - poručuje Markota koji ističe i kako mu je dužnost spriječiti kompromitiranje "plemenite i dobre ideje"
Odnosi među osnivačima
No, njegovi partneri u projektu koji je prije dvije i pol godine predstavljen kao alternativa klasičnim privatizacijskim procesima, ne žele da priča tako završi, a posebice su nezadovoljni što se sukob koji traje već neko vrijeme preselio u javnost, što, kako kaže Grgić, može donijeti veliku štetu ustanovi.
Grgić i Lauc ne žele povrat Hotela Koločep u vlasništvo države, nego ističu kako postoje nesuglasice osnivača oko budućeg razvoja i "stupnja neizvršenja obveza jednog od osnivača". U HFP-u naglašavaju da nisu zaprimili nikakav dopis od Otoka znanja o odustajanju od ugovora. HFP-u je, kažu, ugovorna strana ustanova i ne ulaze u odnose među njezinim osnivačima.
Mirela Klanac
Smjeli projekt
Markota je putem priopćenja predložio Vladi i HFP-u da se društvo Hoteli Koločep vrati u vlasništvo države te da Vlada pronađe nove partnere za ostvarenje tog smjelog projekta.
- Na osnovi dvogodišnjeg poslovanja i odluka koje se u zadnje vrijeme donose u društvu Hoteli Koločep, mogu javno ustvrditi da do realizacije projekta ne može doći. Država zasigurno ima puno modaliteta provedbe transakcije povrata Hotela, a vjerujem da će vrlo značajno povećanje vrijednosti nekretnine u posljednje dvije i pol godine biti i više nego dovoljan okvir da se osnivačima vrati ono što su potrošili - poručuje Markota koji ističe i kako mu je dužnost spriječiti kompromitiranje "plemenite i dobre ideje"
Odnosi među osnivačima
No, njegovi partneri u projektu koji je prije dvije i pol godine predstavljen kao alternativa klasičnim privatizacijskim procesima, ne žele da priča tako završi, a posebice su nezadovoljni što se sukob koji traje već neko vrijeme preselio u javnost, što, kako kaže Grgić, može donijeti veliku štetu ustanovi.
Grgić i Lauc ne žele povrat Hotela Koločep u vlasništvo države, nego ističu kako postoje nesuglasice osnivača oko budućeg razvoja i "stupnja neizvršenja obveza jednog od osnivača". U HFP-u naglašavaju da nisu zaprimili nikakav dopis od Otoka znanja o odustajanju od ugovora. HFP-u je, kažu, ugovorna strana ustanova i ne ulaze u odnose među njezinim osnivačima.
Nesuglasice finacijske prirodeI dok se u reakciji Grgića i Lauca neizravno sugerira da je do problema došlo jer Markota kao treći partner nije ispunjavao obveze zbog poslovnih okolnosti u kojima se inače nalazi, u odvjetničkom društvu Kardum i partneri koje zastupa Markotu kažu da su razlozi u politici vođenja društva. Tvrde da su Lauc i Grgić odluke o poslovanju donosili bez Markotina znanja. "Okidač" je bila, kažu Markotini odvjetnici, ona o zaduženju društva za 1,1 milijun eura uz hipoteku na nekretnine, i to kod tek osnovane tvrtke, a ne financijske institucije.U kuloarima se nagađa da je priča izašla u javnost jer se partneri, s obzirom na to da je Otok znanja neprofitna organizacija, nisu mogli dogovoriti o isplati Markote, koji je, navodno, poprilično izložen u projektu gradnje luksuznih stanova. |
Mirela Klanac
Broj preporuka: 0
