Martić osuđen na 35 godina zatvora

Suci Haaškog tribunala u utorak su odredili jednu od najvećih kazni do sada na tom sudu. Milan Martić, bivši lider tzv. Republike Srpske Krajine, osuđen je na 35 godina zatvora. Martić je u sudnici prilično smireno saslušao presudu u kojoj mu je sudac nabrojio sve zločine koje je počinio kao osobno odgovoran, one koje je naredio i one koje nije spriječio ili kažnjavao.

Haaški je sud prvostupanjskom presudom potvrdio umiješanost JNA i Srbije u zločine u Hrvatskoj, počinjene u sklopu zločinačke ideje stvaranja jedinstvene srpske države etničkim čišćenjem dijelova Hrvatske. "Dokazi su pokazali da je Slobodan Milošević prikriveno namjeravao stvoriti srpsku državu.

Ta se država trebala stvoriti uspostavom paravojnih jedinica i izazivanjem incidenata kako bi se stvorila situacija da JNA može intervenirati. Prvotno je JNA intervenirala radi razdvajanja strana, no poslije kako bi osigurala teritorije koji su trebali biti dio buduće srpske države", navodi se u obrazloženju presude.

Martić je oslobođen optužbe samo za drugu točku optužnice kojom je bio optužen za istrebljenje, dok je proglašen krivim za sve ostale točke.  Između 1991. i 1995. Martić je bio na položajima ministra unutarnjih poslova, ministra obrane i predsjednika samoproglašene "Srpske Autonomne Oblasti Krajina" (SAO Krajina), koja je poslije preimenovana u "Republiku Srpsku Krajinu" (RSK).

Raspravno vijeće je zaključilo da su, među ostalima, Blagoje Adžić, Milan Babić, Radmilo Bogdanović, Veljko Kadijević, Radovan Karadžić, Slobodan Milošević, Ratko Mladić, Vojislav Šešelj, Franko Frenki Simatović, Jovica Stanišić i kapetan Dragan Vasiljković sudjelovali u promidžbi zajedničkog zločinačkog cilja udruženog zločinačkog pothvata.

Dokazni postupak protiv Martića bio je lakši od drugih predmeta jer je optuženi sam, svojim izjavama dok je imao moć, olakšao posao Tužiteljstvu. Tijekom čitanja optužnice sudac se najviše usredotočio na zločine protiv staraca, nemoćnih seljaka i civila koji su zlostavljani i u zatvorima.  Posebnu pozornost sud je posvetio i granatiranju Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. kao osveti nakon što je Hrvatska oslobodila područje zapadne Slavonije.  "To sam učinio zbog vas", rekao je tada Martić okupljenim Srbima, priznavši da je granatirao Sisak, Karlovac i nekoliko puta Zagreb.

Sudac je podsjetio da je u nekoliko izjava za medije Martić priznao da je naredio te napade. "Tu sam naredbu izdao ja lično, za odmazdu Franji Tuđmanu i njegovom štabu za naredbu da se izvrši agresija na zapadnu Slavoniju", izjavio je Martić u radijskom intervjuu 5. svibnja 1995.



Za napad na Zagreb, kada je granatirana i dječja bolnica, korištene su kasetne bombe.  Raspravno je vijeće posebno istaknulo strašne ozljede i tešku patnju koji su naneseni civilima kao posljedica neselektivnih napada na Zagreb, a koje je Martić naredio. Martić je također, kako su posvjedočili i međunarodni predstavnici, prijetio da će i dalje raketirati Zagreb i ubiti stotine tisuća ljudi. To je rekao tadašnjem predstavniku UN-a Yasushiju Akashiju na sastanku 5. svibnja 1995.

Raspravno vijeće je konstatiralo da je Martić sedam godina bježao pred pravdom, znajući da je protiv njega podignuta optužnica. S obzirom na to, Vijeće je prilikom odmjeravanja kazne pridalo minimalnu težinu činjenici da se 2002. dobrovoljno predao. Prvobitna optužnica protiv Milana Martića podignuta je 25. srpnja 1995. Suđenje je počelo 13. prosinca 2005.

Martiću će se vrijeme provedeno u pritvoru računati u odsluživanje kazne, a ovo je još uvijek nepravomoćna presuda.