U Hrvatskoj je oko 33.000 medicinskih sestara. One su uz bolesnike 24 sata dnevno. Preciznije, u tih 24 sata 80 posto svih postupaka i poslova oko pacijenta obavljaju medicinske sestre. Čine više od 50 posto ukupne radne snage u zdravstvu. Rade doista sve poslove - od čišćenja i administracije pa do sofisticiranih zahvata. Njih ćete najviše vidjeti bilo da dođete u ordinaciju primarne zaštite ili završite u bolnici.
Baš kao kolegice na Zapadu
Možda ćete se na njih najviše i ljutiti, a sigurno ćete vidjeti i da su opterećene poslom...
Kada ovog ponedjeljka 85 studentica (dobro, među njima je i pokoji student) specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta u sestrinstvu, te 27 njih sa studija javnog zdravstva preuzmu svoje diplome sa zaglavljem Zdravstvenog veleučilišta, bit će to važna novina u devet desetljeća dugoj povijesti sestrinstva u Hrvatskoj.
Ulazak prve generacije medicinskih sestara u zajednicu akademskih građana prijeloman je trenutak u našem zdravstvu. Doduše, voditeljica studija menadžmenta u sestrinstvu, energična mr. sc. Sonja Kalauz, reći će da je sve počelo nekoliko godina ranije, 2005. godine kada je u zagrebačkoj Mlinarskoj ulici pokrenut ovaj studij, s ciljem da medicinske sestre u Lijepoj Našoj dobiju najviše najvišu razinu obrazovanja, da njihova profesija dobije dignitet, baš onakav kakav imaju njihove kolegice u Europskoj Uniji i SAD-u.
U organizaciji studija nije se izmišljala "topla voda", nego su se koristila iskustva i praksa iz zemalja u kojima medicinske sestre imaju znatno drugačiji status nego kod nas.
Sve su faze bitne za uspjeh
Laiku se može čini da je potpuno svejedno ima li "njegova" medicinska sestra završen fakultet, no nije baš tako.
- Visokoobrazovana medicinska sestra znači bolju organizaciju posla, manji mortalitet, bolju preventivu, uštede u zdravstvu o kojima toliko govorimo i što je najvažnije, kvalitetniju skrb za pacijenta - kaže dekan Veleučilišta, prof dr. sc. Mladen Havelka.
U prvoj generaciji diplomanata većinom su sestre s dugogodišnjim iskustvom, one koje danas uglavnom rade kao pomoćnice ravnatelja bolnica, poznatije kao "glavne sestre".
- Svaka od nas je zapravo prošla sve faze. Mora se poznavati sve od temelja - od sobne sestre, od njege pacijenata do rukovođenja... - kaže Biserka Režek, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo u KB “Sestre milosrdnice”, koja je, kao i njezine kolegice s diplomom svojem imenu pridodala titulu dipl. med. techn.
Tri su godine studentice menadžmenta u sestrinstvu slušale predavanja profesora s medicinskog i ekonomskog fakulteta, s Fakulteta elektronike i računarstva te druge stručnjake iz raznih područja.
Njihove kolegice sa smjera javnog zdravstva imale su i predavanja o ekologiji, epidemiologiji, odnosima s javnošću... Uz to su, dakako, radile svoj redoviti posao.
Iskoristiti dobru priliku
- Ponekad sam pomislila, dobro, što to meni treba, sve te ekonomije, razni procesi... - prisjeća se Rosana Svetić Čišić sa Sveučilišne klinike za dijabetes "Vuk Vrhovac" - Međutim, ubrzo sam na jednom sastanku shvatila da imam odgovor na neka pitanja na koja drugi nisu imali.
Marija Orlić Šumić, pomoćnica je ravnatelja za sestrinstvo najvećoj bolnici u našoj zemlji, u KBC-u Zagreb, koja zapošljava čak 1880 sestara. Iako je taj posao obavljala i prije, studij joj je, kaže, dao nove alate za bolje upravljanje. A još 100 sestara iz KBC-a Zagreb studira na Zdravstvenom veleučilištu, na dodiplomskom i diplomskim studijima, a ove akademske godine još 10 će ih upisati novootvoreni specijalistički diplomski stručni studij - smjer kliničkog sestrinstva.
Golemu korist od studija imat će i primarna zdravstvena zaštita. Visokoobrazovane seste u ovom segmentu imaju golemu ulogu u onome što se ističe kao jedna od osnova medicine 21. stoljeća - preventivi. Diplomu iz javnog zdravstva primit će i Valentina Krikšić. Kao i njezine kolegice, ističe kako joj je studij pružio mnogo i što je podjednako važno, probudio želju za još više znanja. I tu priliku će nastojati iskoristiti.
Možda će baš ona, jednog dana, biti prva doktorica sestrinstva u našoj zemlji. I vjeruje da će mnoge njezine kolegice osjetiti istu želju i potrebu za daljnjim obrazovanjem.
Visoko obrazovanje je nužnost
Cjeloživotno obrazovanje iznimno je bitno u medicinskim zanimanjima gdje se napredak događa gotovo iz dana u dan. Uz to, ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, javit će se pitanje različith standarda.
- Velik broj medicinskih sestara u našoj zemlji je iznimno kvalitetan i spremne su za promjene. No, mnoge nemaju kvalitetnu informaciju što se događa ili što će se sutra dogoditi.
Mnoge čuju samo ono što žele čuti, a to je da će im kada uđemo u Uniju biti priznat njihov postojeći status. Da je dovoljno dosadašnje obrazovanje ili petogodišnja srednja škola. No, ono što se im se ne kaže jest da će status biti priznat, no neće se moći zaposliti nigdje izvan Hrvatske - kaže Sonja Kalauz i dodaje: - Medicinske sestre moraju imati visoko obrazovanje da bi mogle sudjelovati na međunarodnom tržištu rada. Ulaganje u znanje se isplati.
