VODNJAN - Jedini istarski majstor za kažune, Branko Orbanić iz Žminja, upravo se vratio iz Francuske, gdje je kolegama iz cijele Europe demonstrirao drevnu tehniku gradnje suhozida.

U okviru projekta MEDStone Europska Unija financira program konzerviranja i sustavnog očuvanja pejzažnog suhozidnog graditeljstva, a mladi arhitekt iz Žminja bio je jedini hrvatski predstavnik u pokretanju projekta Kamenog parka, čiji je cilj revitalizacija tradicijske arhitekture na cijelom Mediteranu.
 
- Projekt REPS u Hrvatskoj se provodi pod direktnim pokroviteljstvom HAZU, a cilj mu je stvoriti najstručniji europski kadar, koji bi sustavno revitalizirao tradicijsku suhozidnu baštinu. S kolegama iz Wallesa, Majorce, Sicilije i Grčke obnavljali smo drenažne kanale na terasama maslinika i vinograda u Provansi te predstavili naša graditeljska rješenja - kaže Orbanić.

Tradicionalni materijal

Obnovom suhozida bavi se od malih nogu, a još tijekom studija arhitekture sagradio je svoj prvi kažun između Žminja i rodnih Orbanića. - Suhozidno graditeljstvo potiče iz prahistorije, to je najstarija graditeljska vještina, gdje se kamen slaže bez veziva, ar evitalizacija i zaštita narodne arhitekture, tradicionalne poljoprivrede i zanata europski je trend.

Dr. Aleksandra Faber iz HAZU stvara i hrvatsku mrežu za zaštitu tradicijske baštine, a odličnu suradnju imamo i sa slovenskim kolegama s Krasa - dodaje majstor Branko. Njegova žminjska tvrtka Kapitel zapošljava 30-ak radnika, podijeljenih u specijalizirane timove, koji se bave revitalizacijom tradicijske baštine i zaštićenih spomenika kulture, obnovom starih japlenica i edukacijom novih generacija tradicijskih graditelja.

Na referentnoj listi im je više od 130 najvrednijih objekata kulturne baštine, od Arene i senjske Nehaj-kule do starog Dvigrada, Jurandvora i Eufrazijeve bazilike u Poreču. Prilikom obnove mostarskog mosta istarski su majstori demonstrirali tehnologiju primjene živog vapna u obnovi kula.

U svom radu Orbanić primjenjuje isključivo tradicionalne materijale, poput kamenih škrila, vapna i prirodnih pigmenata od zemlje i ugljena vinove loze. Posebno je ponosan na projekt obnove starih japlenica, u kojima se proizvodi vrhunsko restauratorsko vapno za obnovu freski u istarskim crkvicama.

Za jedan kažun 70 tona kamena

Najupečatljivija su tri impozantna obnovljena kažuna u Batvacima, nedaleko od crkve Sv. Foške. - Za jedan kažun prosječne veličine potrebno je i do 30 kubika kamena, teškog 70 tona! Radi ga cijela ekipa oko mjesec dana, a troškovi su oko 70.000 kuna.

Od 5000 istarskih kažuna, kojih je najviše na Vodnjanštini, većina ih je sagrađena u 19. stoljeću, kad su se nakon burnih stoljeća naseljavanja ustalile seoske institucije i razvila organizirana poljoprivreda i stočarstvo - objašnjava Orbanić.

Nataša Urošević