ZAGREB - Nakon što je utvrđeno da je Međunarodna ljetna škola zagrebačkog Ekonomskog fakulteta djelovala izvan svih zakonskih okvira, Ministarstvo znanosti upravni će nadzor provesti i nad radom ljetnih škola u Osijeku i Splitu. Jutarnji list došao je u posjed nalaza koje je Ministarstvo na zahtjev USKOK-a provelo nad radom zagrebačke Međunarodne ljetne škole, u kojem jasno stoji kako Fakultet za takav oblik izvođenja studija nije imao dopusnicu Ministarstva, a najvjerojatnije nije imao ni suglasnost sveučilišta.
- Prema dosadašnjim saznanjima, mi Fakultetu nikad nismo dali takvu suglasnost, a ne sjećam se ni da ju je Ekonomija tražila. No, još gledamo po arhivi - kazao nam je rektor sveučilišta Aleksa Bjeliš.
Škola nije bila ustrojena kao sveučilišni studij, pa ispiti koji su se tamo polagali “ne mogu biti pravno valjani program formalnog visokog obrazovanja, a njegovim se završetkom ne mogu ispunjavati studijske obveze, niti se mogu priznavati kao položeni ispiti iz studijskog programa”, utvrdilo je Ministarstvo.
U školi 5093 studenta
Iz svega proizlazi da je Međunarodna ljetna škola Ekonomskog fakulteta bila tako ustrojena način da je fakultet svim studentima koji su ju završili mogao izdavati jedino potvrde o savladanom programu (uz napomenu kako taj program nije ni sveučilišni ni stručni studij te da se njime ne stječu akademska zvanja). Stečene ocjene i ECTS bodovi nikako se studentima nisu smjeli upisivati u indeks jer zakon ne dopušta prijenos ECTS bodova sa svojevrsnog tečaja na studij kao oblik formalnog obrazovanja.
A upravo se to događalo na Ekonomiji. Ispite koje nisu uspjeli položiti tijekom godine (najviše dva) studenti su mogli polagati na Međunarodnoj ljetnoj školi gdje je prolaznost bila gotovo 100 posto, pa čak i na onim ispitima na kojima u redovnim rokovima moglo proći najviše 20 posto studenata. Sve to baca veliku sumnju da je u pozadini svega bila legalna prodaja ispita čime će se pozabaviti i USKOK. Sveučilište je najavilo kako će pokušati zaštititi sve studente. Za svaki kolegij koji su slušali i polagali u Međunarodnoj ljetnoj školi studenti su trebali platiti 2000 kuna, a Ministarstvo je utvrdilo da je i tu cijenu fakultet utvrdio mimo propisa. U 2007., 2008. i 2009. Ljetnu je školu polazilo ukupno 5093 studenta.
- Klupko se tek počelo odmotavati - kazao nam je jedan od profesora s Ekonomskog fakulteta.
Provjerit će se i jesu li se od novca naplaćenih od studenata, radi mira u kući, isplaćivali honorari profesorima koji nisu predavali na ljetnoj školi. Melita Kovačević, prorektorica za znanost, koja je nakon Tipurićeve smjene, a do izbora novoga dekana nastavila voditi fakultet, još je prošli tjedan zatražila uvid u sve plaće i honorare. Voditeljica Finacijske službe nije joj, međutim, htjela dati zaporku. Navodno su pojedinci, uključujući i bivšeg dekana Darka Tipurića, na honorarima (što od ljetne škole, što od projekata koje je fakultet radio za javna poduzeća) samo u 2009. zaradili između 500 tisuća i milijun kuna, a neki i više od toga.
Radilo 40 nastavnika
Ministarstvo je utvrdilo kako je Fakultet u okviru ljetne škole i to samo u 2009. uprihodio 6,059.965 kuna. Polovicu tog novca, dakle oko tri milijuna kuna, Fakultet je prema važećim propisima mogao isplatiti nastavnicima u obliku honorara. Iste godine na ljetnoj je školi radilo 40 nastavnika, što bi značilo da je za svaki kolegij u prosjeku bilo isplaćeno oko 75 tisuća kuna. Najviše, oko 200 tisuća kuna bruto, dobila je voditeljica Ljetne škole Ksenija Dumičić.
Dekan Grčić: U našoj školi je sve po zakonu
- Ne bojim se upravnog nadzora. Za razliku od zagrebačke Ekonomije, mi imamo sve dokumente i pripremljen poseban izvedbeni plan - tvrdi dekan splitskog Ekonomskog fakulteta prof. dr. Branko Grčić. Studenti su u okviru ljetne škole mogli polagati kolegije koje nisu položili u redovnom roku, a ocjene su im se upisivale u indeks.
- Studenti su prolazili kroz proces priznavanja ostvarenih ECTS-a u skladu s pravilima o mobilnosti usvojenim na fakultetu - rekao je Grčić.
Ivana Kalogjera-Brkić: Ako se ponište ocjene, moraju vratiti milijune
Jel ti sin diplomirao ekonomiju?” pita prijatelj prijatelja. “Nije”, odgovara ovaj. “A jesi škrt”, zaključuje prijatelj. Šala je to koja je na račun korupcije na Ekonomskom fakultetu kružila e-mailom 2008. kada je policija u akciji Indeks privela i profesore s Ekonomskog fakulteta. Početkom ovoga mjeseca pale su i prve nepravomoćne presude za prodaju ispita na Ekonomiji. Osuđeno je 19 osoba među kojima je i sedam profesora i jedan asistent.
No, nije se na Ekonomiji događala samo ilegalna prodaja ispita, već i ilegalan studij. Studenti su tri godine zaredom na račun Fakulteta mogli uplatili 4000 kuna za dva ispita koja nisu uspjeli položiti tijekom godine. Fakultet je za njih organizirao dvotjedni tečaj, takozvanu Međunarodnu ljetnu školu, nakon čega se pristupilo polaganju ispita. Ispite koje je u redovnom roku moglo položiti samo 20 posto studenata sada su položili gotovo svi, a ocjene su se upisivale u indeks. I svi zadovoljni. Bogatiji studenti uspjeli su položiti (ne)položive ispite, a profesori dobili dobre honorare. No, uslijedio je hladan tuš.
Ministarstvo znanosti utvrdilo je ovih dana kako škola ne samo za rad nije imala sve potrebne papire, već se ni tako položeni ispiti studentima nisu smjeli upisivati u indeks.
Na potezu je sad Sveučilište koje mora provesti analizu svih ispita. Prema prvim najavama, studenti mogu mirno spavati jer Sveučilište će sve učiniti da legalizira ocjene koje su studenti stekli na ilegalnom studiju. Sasvim očekivano.
Kada bi se sada išlo na poništenje ocjena, posljedice bi i za samo Sveučilište bile puno šire od smjene Darka Tipurića. Osim toga, Fakultet bi studentima morao vratiti milijune kuna koji su već odavno potrošeni.
