Menadžerima je pesimizam porastao krajem godine, očekivano nakon što su izostali priželjkivani godišnji bonusi, a stigla loša financijska izvješća. Najpesimističniji su tako menadžeri iz Rusije, Ukrajine i Rumunjske, dok su najoptimističniji Austrijanci i Poljaci.

"Razlog pesimizmu leži u činjenici da pojedine zemlje nisu dovoljno dobro postavile svoje gospodarske prioritete, odnosno da mjere kojima se pojedina zemlja pokušava izvući iz krize nisu dovoljne. To je ujedno bio i najčešći odgovor hrvatskih menadžera. U ovom trenutku najvažnije je osigurati likvidnost poduzeća, povećati efikasnosti poslovanja, te iskoristiti prednosti tržišne konsolidacije", istaknuo je Vladimir Preveden, izvršni direktor zagrebačkog ureda Rolanda Bergera.

Kao najvažnije posljedice krize, menadžeri iz kompanija srednje i istočne Europe naveli su pad u narudžbama (62 posto), pogoršanje u naplati (57,1 posto), dok se financijski problemi i korupcija nalaze na trećem mjestu. Kad je riječ o utjecaju krize na njihove kompanije, 42 posto menadžera u Hrvatskoj uvjereno je da bi fiskalnu godinu mogli završiti na pozitivnoj nuli ili s neznatnim padom, dok među ruskim menadžerima taj postotak iznosi čak 82 posto.

Najveći broj ispitanika ne nazire izlazak iz krize u sljedeće dvije godine, pa će tako ona bitno utjecati na posao čak 44 posto intervjuiranih menadžera. U nekim industrijama, poput proizvodnog sektora, posljedice krize će se osjećati sljedeće tri i više godina. Posebice su pogođeni auto industrija i njihovi dobavljači. Istraživanje je pokazalo kako su menadžeri iz auto industrije posebno pesimistični, te ih 38 posto očekuje pad prodaje za više od 50 posto.