Pozivajući se na ocjenu nekoliko stručnjaka MMF-a koji su nedavno upozorili da Hrvatska spada u krug posebno ugroženih zemalja jugoistočne Europe, Mesić je rekao: - I do nas dopire podzemna grmljavina što je zahvatila financijska tržišta zapadnog svijeta. Aktualni potresi na svjetskom financijskom tržištu upozoravaju nas da bi mogla biti poremećena i naša krhka ravnoteža zaduživanja, potrošnje i otplate dugova. I ako se to dogodi, potrest će se i sami temelji hrvatskoga gospodarstva - upozorio je šef države.
Svjestan da će se njegov istup promatrati kao dio kampanje, Mesić je rekao: - Nisam dobio mandat ni da šutim, ni da zatvaram oči pred problemima s kojima se zemlja suočava. Bio sam, jesam i ostat ću svrstan na strani grđana i njihovih interesa, na strani jačanja demokracije i vladavine prava. Znam da se takvo moje svrstavanje nekima ne sviđa, ali to je njihov problem - rekao je. Kao i jesenas na Zagrebačkom velesajmu, Mesić je kao ključni problem Hrvatske izdvojio prevelik inozemni dug.
- Već se godinama svakog dana naša zaduženost povećava za čak devet milijuna dolara. Hrvatska ne proizvodi dovoljno da bi mogla živjeti od svojih prihoda, pa se sve više zadužuje. Takvo stanje nije održivo - alarmirao je predsjednik Mesić. Prema njegovim riječima, na to nije trebao upozoriti MMF jer, kaže, to smo i sami znali, ali se nismo ponašali u skladu s tim saznanjem. - Morali smo znati da život na dug mora imati kraj, ali kao da smo se nadali da je taj kraj još daleko. Sada se, međutim, suočavamo s događajima koji nam govore suprotno - rekao je šef države.
Podsjetio je i na činjenicu da Hrvatska izvozom na pokriva ni polovicu uvoza, a kao problem je izdvojio i prevelik udjel stranih banaka na hrvatskom tržištu.
Njegovo je mišljenje da bi se u slučaju krize te banke najprije brinule o sebi, dok bi Hrvatskoj zatvorile slavinu, zemlja bi ostala bez novih kredita i naprosto se više ne bi moglo živjeti kao do sada. Mesić ne misli da je zloguki prorok zato što upozorava na tu opasnost jer, kaže, vjerojatnost da se tako što dogodi veća je nego što je bila za zemlje Azije uoči krize koja ih je zahvatila prije deset godina. A da je opasnost realna, dodao je Mesić, potvrdio je i guverner HNB-a.
Sanader: Hrvatska u uzletu Premijer Ivo Sanader iznio je pred ekonomistima u Opatiji posve drugačiju sliku Hrvatske, te je odbacio bilo kakvu mogućnost da dođe do ekonomske krize o kojoj je govorio Mesić. - Hrvatska je zemlja koja bilježi značajan i održiv rast, koja drugima služi za primjer.Gospodarski se nalazi u uzletu u kakvom nije bila od stvaranja države - odgovorio je Sanader na Mesićeve kritike pozivajući se na statističke podatke. Suprotno planiranom rasporedu, šef Vlade je govorio odmah nakon Mesića i to na vlastiti zahtjev jer je, rečeno je, imao druge obveza vezane uz kampanju. Ipak se nije otvoreno konfrontirao s Mesićem, nego je rekao da ima svoje viđenje Hrvatske, drugačije od predsjednikova. Sanader je, međutim, najoštrije osporavao glavni Mesićev adut, tj. upozorenje analitičara MMF-a. Ocjenu pojedinih analitičara MMF-a ocijenio je neutemeljenom i najavio da će od predstavnika MMF-a zatražiti da se službeno očituju o tim ocjenama. - Ministar Šuker je već razgovarao s predstavnicima MMF-a koji su mu rekli da to nije njihov službeni stav. To je stav pojedinih analitičara, a MMF je lani prvi put uspješno zaključio stand by aranžman s Hrvatskom i zaključio da Hrvatska može sama voditi ekonomsku politiku - pojasnio je Sanader. Ministar Šuker ubrzo je sudionicima skupa pročitao i pismo direktora MMF-a za Europu u kojemu MMF hvali uspjehe Hrvatske. - Kao i predsjednik, i mi shvaćamo ozbiljno sva upozorenja. I prihvaćamo upozorenja, ali nije istina da je Hrvatska pred krizom - dodao je Sanader. Za razliku od Mesića, o najvećem hrvatskom problemu, inozemnom dugu, premijer je također iznio optimistične podatke: međugodišnja stopa rasta inozemnog zaduživanja smanjena je sa 33 posto iz 2003. godine na 13,4 posto u 2006. godini, a udio države u inozemnom dugu smanjen je sa 33 posto u 2003. na 22 posto u 2006. No, vanjski dug nije problem od jučer i ne može se riješiti preko noći, smatra Sanader, najavljujući da će njegova vlada, ako dobije izbore, nastaviti stvarati uvjete za dodatno smanjenje inozemne zaduženosti. Najavio je i postizanje gospodarskog rasta od sedam posto, te niz mjera iz izbornog programa HDZ-a. |
| Lovrinčević: Spominjanje krize previše je alarmantno. Kriza bi nas mogla pogoditi bude li problema u susjedstvu, na Kosovu ili u BiH |
 |
| Lovrinović: Kriza sa svjetskih tržišta neće se snažno odraziti na Hrvatsku. No Mesić je dobro upozorio na opasnost na domaćoj sceni, a to je rast inozemnog duga |
 |
| Vedriš: Niti je MMF rekao da će Hrvatska doći u krizu, niti se to mora dogoditi, ali dobro je upozoriti na okolnosti koje pokazuju da je Hrvatska sada izloženija krizi |
 |
| Procjene ekonomista oprezne Sudionici opatijskog skupa oprezno su komentirali istupe državnih čelnika. Željko Lovrinčević smatra da je spominjanje krize previše alarmantno. Ivan Lovrinović smatra da je Mesić dobro upozorio na opasnost od rasta inozemnog duga. Mladen Vedriš, pak, smatra da je dobro upozoriti na okolnosti koje pokazuju da je Hrvatska izloženija krizi. |
| EBRD: Moguć jači ekonomski pad Ekonomski analitičari i sve međunarodne institucije već neko vrijeme upozoravaju da razvoj događaja u svijetu daje mnogo razloga za zabrinutost i da postoji rizik od znatnijeg usporavanja rasta u svijetu, pa i u Hrvatskoj, a prvo bi moglo biti pogođeno tržište nekretnina.
U Tranzicijskom izvješću, objavljenom prije nekoliko dana, Europska banka za obnovu i razvitak ističe da će se problemi s američkoga hipotekarnog tržišta preliti i na tranzicijske zemlje. "Pregrijanim ekonomijama u tranziciji to bi moglo pomoći da se ohlade. Međutim, u manje benignom scenariju, zemlje s visokim potrebama za inozemnim kapitalom mogle bi iskusiti i jači ekonomski pad", ističe EBRD. Na predstavljanju prvog izvješća za Europu, jučer u Varšavi, Međunarodni monetarni fond također podsjeća da su povećani rizici za održanje sadašnjih stopa rasta. "Ako se financijski uvjeti u razvijenim zemljama pogoršaju, moglo bi doći do smanjenog priljeva kapitala u zemlje u nastajanju, osobito ako banke majke preispitaju svoju izloženost u podružnicama nove Europe. Prvi koji će osjetiti stezanje kreditnih uvjeta jesu tržište nekretnina i stambeni krediti, koji su posljednjih godina u nekim zemljama doživjeli pravi bum", upozorava MMF. (Marina Klepo) |
Nikola Jelić
