Zaposlena sam u poduzetničkom inkubatoru u istočnom dijelu Zagreba nedaleko od no-gmo parka i novog zoološkog vrta. Navečer volim izaći u Kulturni URB u starim plinospremama kod Radničke ceste, gdje se održavaju odlični koncerti i izložbe. Stanujem u neboderu s atraktivnim stanovima do kojeg s posla stižem za tren, jureći brzim cestama ili žičarom. Tako svoj život opisuje Luna, fiktivna Zagrepčanka budućnosti.

Grad iz njezine priče nastao je na temelju vizija poznatih arhitekata koji su za Jutarnji list pustili mašti na volju i odgovorili na pitanje što bi napravili u hrvatskoj metropoli kad bi mogli, imali slobodne ruke, podršku gradskih vlasti ili novčano moćne investitore sa željom da iza sebe ostave nešto posebno. Svoju SF viziju iznijeli su arhitekti Marijan Hržić, autor Cibone i Eurotowera, Hrvoje Hrabak, predsjednik Društva arhitekata Zagreb, studio UP Arhitektura, autori brojnih trgovačkih centara, arhitekt Branko Silađin, čije je djelo, među ostalim, i EXPO hrvatski paviljon u Lisabonu te mladi studio Atmosfera.

Urediti istočni dio grada

San je svih da Zagreb bude suvremena metropola koja ima sve za to nužne sadržaje i da postane ugodno mjesto za život. Dakle, veliku i suvremenu zračnu luku, razne prostore za kulturu nastale u starim industrijskim pogonima, tematske parkove, sadržaje uz Savu, brze prometnice, javni prijevoz poboljšan korištenjem željezničkih koridora i slično. Pokazalo se da bi mnogi od njih prvenstveno uredili istočni dio grada, u kojem bi od Radničke ceste prema Petruševcu koncentrirali buduću poduzetničku zonu, okruženu raznim parkovima, a ondje bi se rezervirao i prostor za EXPO, koji će se kad-tad održati u Zagrebu.

Na drugoj obali Save kod Domovinskog mosta smjestila bi se nova i veća zračna luka. Neki bi osmislili i program za javne prostore, odnosno zagrebačke trgove koji danas ne žive, kao što je površna produžene Zelene potkove. Na tom bi se potezu od Glavnog kolodvora prema Savi uredili novi suvremeni trgovi sa zanimljivim sadržajima. U plinospremama koje su nekoć postojale na Trokutu kod Autobusnog kolodvora bio bi prostor za suvremenu kulturu. Jedna bi plinosprema bila namijenjena za koncerte i skulpture, druga za kazalište, a treća bi postala igralište za odrasle.

Dobre ideje leže u ladicama

- Stvaranje elemenata budućeg društva stvara se u sadašnjem trenutku. Zagreb je pred razdobljem u kojem se očekuje nova vizija i koncept razvoja grada, u kojem će svi stanovnici biti stambeno zbrinuti, koji će imati sve potrebne kulturne i ine sadržaje. Grad Zagreb ima potencijala za to da postane još bitnija kulturna i znanstvena točka u ovom dijelu Europe, magnet za mlade i stručne ljude iz svih dijelova svijeta. Stanovnicima treba stručno predložiti i prezentirati viziju grada te strategiju razvitka koju će Zagrepčani podržati i s njom se poistovjetiti - kažu Bernarda i Davor Silov iz studija Atmosfera.

U radovima arhitekata naziru se i ključni problemi grada, kao što su prometni kaos, nedostatak stambenog prostora, brojne zelene površine bez sadržaja, manjak kulturno-umjetničkog prostora za mlade... Isto tako, problem je i nepostojanje neobičnih projekta koji bi Zagrebu dali neki novi pečat. Bilo bi idealno kada bi netko u Gradskim strukturama prepoznao bar nešto od ovdje predloženog.

Šteta što mnoge dobre ideje i projekti leže u ladicama i nikada ne zažive, jer je ostvarenje snova najvažnije. Današnja gradska struktura pati od neprovođenja vizija u djelo. Pati i od manjka hrabrosti da se u Zagrebu dogodi nešto što bi ga lansiralo izvan hrvatskih granica, učinilo ga metropolom, a ne periferijom. U nekim su svjetskim gradovima, primjerice, vlasti izdvojile neke svoje nesagrađene prostore i pozvale arhitekte da ih osmisle, tako je nastao Forum u Barceloni i drugi.

- S posebnim bih se veseljem uključio u preobrazbu prostora u kojem Zagreb godinama gomila svoje probleme, skriva ih i srami ih se. Popis projekata kojima bi se urbano transformirao istok Zagreba, koji se danas skriva izgubljen negdje između Držićeve, Slavonske, Save i Ivanje Reke, stvarno je impozantan. Jedan od prijedloga je i transformacija poteza Heinzelova - Radnička cesta u suvremenu gradsku aveniju i razvojnu os - nešto kao zagrebački La Defense - s jednim krajem na aerodromu i drugim u samom centru. Takav bi projekt jednostavno morao pratiti gradnju Domovinskog mosta - rekao je Hrvoje Hrabak, predsjednik Društva arhitekata Zagreb.

Ideja očito ima, ali izgleda da nema onih koji bi ih realizirali. U idućih ćemo pet dana u Gradskoj rubrici Jutarnjeg lista objaviti pet prijedloga/snova zagrebačkih arhitekata. Možda nekoga potaknu na to da se bar dio projekata nagomilanih u ladicama ostvari...

Pomaknuti granice arhitekture

Dva projekta studija Atmosfera - ideja za stambeno-poslovni neboder i neobičnu zgradu radija na primjerice Trgu Francuske Republike. Muzeji, stadioni, galerije, kongresni centri, opera, vidikovci, neboderi, mostovi… moraju biti građevine, kažu u Atmosferi, koje pomiču granice arhitektonsko-vizualnog oblikovanja i budućeg korištenja.

Suvremeni ZOO i tematski parkovi

Osmišljavajući nesagrađene i neizgradive površine u Zagrebu arhitekt Marijan Hržić smješta novi zoološki i botanički vrt na istočni dio grada u veliki ekopark na Petruševcu. Dobio bi se suvremeni ZOO kojem ne bi nedostajalo prostora, bio bi zaštićen od buke, uz postojeće vodene površine i s atraktivnim nastambama. Botanički vrt imao bi mnoge tematske parkove, primjerice ružin i povijesni vrt.

Teatar u plinospremniku

Studio UPI 2M Arhitektura na mjestu plinospremnika Plinare preko puta Autobusnog kolodvora uredio bi kulturni centar na otvorenom, Kulturni URB, kao mjesto za događanja iz suvremene umjetnosti. Plinospremnike, masivne industrijske konstrukcije i kompleks Plinarskog naselja prenamijenili bi se u stilu mnogih sličnih starih tvorničkih pogona u svijetu koji su dobili javnu namjenu. Najveći plinospremnik bio bi glazbeni paviljon, a uz rubove bi imao skulpture. U drugom bi se nalazio teatar, a u trećem bi bio park za odrasle.

Novi trg pokraj Lisinskog

Projekt poznatog arhitekta Branka Silađina (u suradnji s Odakom i Hržićem) osmišljava trg iza Glavnog kolodvora kod Dvorane Lisinski. Reprezentativno zacrtanu i današnjim prometom problematičnu centralnu osovinu Zrinjevac - Sava prepustio bi isključivo javnom prometu ostavljanjem centralne zone za formiranje gradu nužnih i reprezentativnih kulturnih i javnih prostora.

Korana Sutlić