ZAGREB - Zbog neuvođenja poreza na imovinu i kapitalnu dobit, državni i lokalni proračuni u Hrvatskoj gube milijarde kuna, i to u vrijeme kada je njihovo punjenje zbog krize ionako znatno otežano. Upozorava na to Branko Grčić, ekonomski strateg SDP-a, koji u nespominjanju tih dvaju poreza u programu oporavka hrvatskoga gospodarstva premijerke Jadranke Kosor ne vidi slučajnost.

Najveće opterećenje na rad

- Vlada očito nastavlja s dosadašnjom politikom svaljivanja poreznog tereta na široke slojeve stanovništva. Taj trend treba preokrenuti. Istraživanja pokazuju da Hrvatska ima jedno od najvećih poreznih opterećenja na rad, koja u nas dosežu i 55 posto, dok bogatiji slojevi društva plaćaju manje poreze - kaže Grčić.

Važan izvor prihoda

Prema njegovu i SDP-ovu prijedlogu, u Hrvatskoj bi trebalo uvesti porez na imovinu, koji ionako ima većina zemalja na Starom kontinentu, a uvele su ga i zemlje u okruženju. Hrvatska će, ocjenjuje Grčić, prije ili kasnije ionako uvesti taj porez, važan izvor prihoda ponajprije lokalnih proračuna u zemljama EU, u kojima razni oblici oporezivanja imovine nose do tri posto ukupnih poreznih prihoda. Pritom se imovina oporezuje stopama od jedan do tri posto na procijenjenu vrijednost imovine.

Alternativa kriznom porezu

- Ako netko posjeduje jahtu vrijednu deset milijuna eura, bilo bi pošteno da na to plati i porez na imovinu. Oporezivati bi trebalo i vile jer njihovo posjedovanje pokazuje da vlasnik ima novca. S druge strane, SDP nije za oporezivanje kuća i stanova u kojima žive vlasnici, već samo onih u kojima vlasnici ne žive - poručuje Grčić.

SDP-ov prijedlog oporezivanja imovine na tragu je prijedloga koji su se u Hrvatskoj pojavili prošlog ljeta, u vrijeme uvođenja kriznog poreza. Tada se uvođenje poreza na imovinu isticalo kao alternativa “kriznom porezu”, no njegovo je uvođenje ostavljeno za neka druga vremena.

Ako bi se, primjerice, uveo porez na imovinu od tri posto, vlasnik stana od 60 četvornih metara čija se vrijednost procjenjuje, primjerice, na 108.000 eura, lokalnoj bi jedinici morao godišnje na ime poreza platiti i više od 3200 eura, naravno uz uvjet da u tom stanu ne živi.

Primjedbe SDP-a razljutili su premijerkine savjetnike, koji stoje iza programa oporavka. Jedan od savjetnika, koji je želio ostati anoniman, podsjetio je da je Kosor više puta zvala Milanovića da joj iznese svoje prijedloge, no on je to, ističe, “bahato odbio”.

- Ne želim ulaziti u političke rasprave sa šefom SDP-a, ali mi smo u programu jasno identificirali koji su glavni problemi Hrvatske. Jedan od njih je nedostatak stranih ulaganja. Nije mi jasno kako bi to oni poticali strana ulaganja i poduzetništvo, a da im istodobno uvode nove poreze?! Uostalom, ako Milanović ima neke prijedloge, neka izađe s njima, pa ćemo ih razmotriti - rekao je jedan od premijerkinih ekonomskih savjetnika.

K tome, kažu nam u premijerkinu savjetničkom timu, protiv uvođenja poreza na imovinu govori i nesređenost zemljišnih i katastarskih knjiga, kao i to što OIB još nije u potpunosti zaživio.

Mrtvi kapital

- Porez na imovinu koristio bi Hrvatskoj. U nas se češće živi od zarade nego od rada jer mnogi ljudi koriste nekretnine, koje su stekli prijašnjih godina, za stjecanje dodatnih, u pravilu neoporezivih prihoda. Tim bi se porezom riješilo i pitanje oporezivanja nekretnina koje u Hrvatskoj posjeduju stranci jer bi i oni bili obveznici poreza na imovinu - poručuje Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.

Šantić se slaže da nitko u Hrvatskoj ne zna koliki je stvarno stambeni fond i tko što posjeduje, ali smatra da bi uvođenje poreza na imovinu potaknulo vlasnike da stave u funkciju nekretnine koje su mnogima od njih sada zapravo mrtvi kapital, što bi se pozitivno odrazilo na hrvatsko gospodarstvo. Smatra i da bi Hrvatska trebala uvesti porez na kapitalnu dobit.