Za desetak dana hrvatska bi Vlada trebala poslati Europskoj komisiji objašnjenja o Zakonu o europskom uhidbenom nalogu, takozvanom Lex Perković , za koji Komisija smatra da nije u skladu s europskim zakonima i obvezama koje je Hrvatska kao nova članica preuzela.
Nepoznati argumenti
Iako u javnosti još nisu poznati argumenti kojima će Hrvatska pokušati uvjeriti Europsku komisiju da ima pravo na takav zakon, za očekivati je da će se Zagreb, barem još neko vrijeme, natezati s Europskom komisijom oko interpretacije europskog uhidbenog naloga.
Ipak, sve je više naznaka da će Hrvatska promijeniti taj zakon, ali to neće učiniti prije nego pokuša dokazati da je u pravu. I sam je predsjednik Vlade Zoran Milanović krajem lipnja u Bruxellesu najavio da će zakon biti povučen uvjeri li se da Hrvatska nije u pravu. Mogućnost promjene tog zakona nedavno je spomenuo i predsjednik Josipović.
I predsjednik i premijer, dva ključna čovjeka u državi, su pravnici, ali trenutno obnašaju političke funkcije. Lex Perković je već postao politički slučaj koji je iziritirao neke krugove u Njemačkoj, pogotovo zato što je zakon usvojen zadnji radni dan prije formalnog stupanja Hrvatske u članstvo u EU, ali će se ovaj problem riješiti pravnom argumentacijom.
Strane u sporu
Komisija i hrvatska Vlada zasad su na suprotnim stranama što se tiče interpretacije može li Hrvatska retroaktivno ograničiti primjenu europskog uhidbenog naloga za slučajeve prije nego je taj nalog stupio na snagu.
Hrvatska nije ni prva ni zadnja država članica EU koja u nečemu ima drukčiji stav od Europske komisije. Komisija je čak znala tužiti sve države članice EU zajedno, kao u slučaju povećanja plaća službenika EU, a brojni su slučajevi u kojima Komisija poduzima mjere protiv država članica.
Komisija će pokušati pronaći rješenje u konzultacijama s Hrvatskom a, ako to ne bude moguće, od sljedeće godine mogla bi tužiti Hrvatsku i Europskom sudu. Teško je ipak vjerovati da bi zbog ovog slučaja moglo doći do mjera kakva je uskraćivanje novca iz fondova ili ukidanje prava glasa.
Promjena Ustava
Promjena Ustava kojima bi se ukinula zastara za politička ubojstva neće riješiti problem Lex Perković jer se sudski postupak o tome vodi u Njemačkoj, a ne u Hrvatskoj. To znači da taj slučaj u Njemačkoj, prema njezinim zakonima, nije ušao u zastaru. Zato Njemačka i dalje traži izručenje Perkovića.