RAZGOVOR S MINISTROM

Mirando Mrsić: Nećemo popustiti sindikatima. Imamo 21,6 milijardi kuna za plaće i to ne možemo probiti

  • Goran Mehkek/CROPIX

Objavljeno: 30.06.2012

Božićnice i regrese želimo privremeno ukinuti kako bismo sačuvali radna mjesta i isplatili plaće. U prijedlog aneksa Temeljnog kolektivnog ugovora stavili smo: ako u dva tromjesečja BDP raste više od jedan posto, otvaramo pregovore o vraćanju prava

Fotelja ministra rada i mirovinskog sustava ovih je dana među najužarenijima u Banskim dvorima. Mirando Mrsić pregovara sa sindikatima javnih službi kako bi odustali od božićnice, regresa i jubilarnih nagrada jer novca u proračunu nema.

Hrvatska je i dalje duboko u gospodarskoj krizi, no Vlada, tvrdi ministar Mrsić, ne namjerava mijenjati Zakon o radu, ali zato najavljuje ujednačavanje plaća u javnom sektoru, a govori i o detaljima mirovinske reforme.

Vlada susjedne Slovenije zbog gospodarske krize drastično mijenja Zakon o radu. Janez Janša čak predlaže ukidanje plaćene pauze za ručak. Hoće li i naša Vlada ići u izmjene ZOR-a?

- Naša je Vlada čvrsto na stajalištu da Zakon o radu ne treba mijenjati jer je on dovoljno rigidan i dovoljno fleksibilan za trenutak u kojem se Hrvatska nalazi. U prilog fleksibilnosti tog zakona govori i podatak da smo u zadnjih pet godina izgubili više od 160 tisuća radnih mjesta u realnom sektoru, a ukupno oko 250 tisuća radnih mjesta. Da je ZOR rigidan, onda ne bismo izgubili toliko radnih mjesta. Zato ga nema potrebe mijenjati. No, ono što želimo je pokrenuti raspravu o Zakonu o radu iduće godine. Primjerice, Pomorski zakon nije usklađen sa ZOR-om, zatim imamo problem mladih majki koje bi željele raditi četiri sata, ali to prema sadašnjim zakonskim rješenjima nije isplativo. Imamo puno incijativa s raznih strana da se otvore razgovori o pravima iz ZOR-a.

Od kritičara ZOR-a, a to su poslodavci, najviše se čuje da je prekrut i da zbog njega nema investicija jer nitko ne želi ulagati tamo gdje je radnik prezaštićen i ne može dobiti otkaz.

- Nisam siguran da je to tako. Jer, kad gledate primjedbe investitora, onda vidite da im je na listi problema ZOR tek na četvrtom ili petom mjestu. Imamo puno stvari koje su važnije i treba ih razriještii kako bi investitori brže i lakše ulagali u Hrvatsku. Od bržeg izdavanja dozvola do toga da pokažemo da bi bilo sigurno ulagati u Hrvatsku, da se učestalo ne mijenjaju zakoni i porezna politika. ZOR sigurno nije glavna prepreka dolasku investicija.

Ali sindikati i oporba optužuju Vladu da izmjene ZOR-a ipak provodi na mala vrata kroz Zakon o reprezentativnosti kojim ćete ukinuti produljenu primjenu prava iz kolektivnih ugovora, odnosno njihovo beskonačno trajanje. Zašto ova Vlada nije imala snage ići u izravnu promjenu članka 262 ZOR-a koji regulira produljenu primjenu kolektivnih ugovora?

- Te su optužbe dio političkog folklora. Kolektivno pregovaranje definiramo u Zakonu o reprezentativnosti, pa je logično da se u tom zakonu nalazi i produljena primjena kolektivnih ugovora. U zadnja se 24 sata i Zakon o reprezentativnosti upleo u razgovore sa sindikatima o Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe (TKU) jer neki sindikati poručuju: mi ćemo popustiti na TKU ako iz Zakona o reprezentativnosti izbacite strukovne sindikate. Kao što smo više puta rekli, želimo ravnopravne pregovore, ne želimo ništa nuditi ispod stola, nema trgovanja.

Kada govorimo o Zakonu o reprezentativnosti, on je u definiranju tržišta rada i radnih odnosa jednako važan kao i Zakon o radu. Ne zaobilazimo ZOR na mala vrata nego Zakonom o reprezentativnosti definiramo sam proces kolektivnog pregovaranja i koliko mogu trajati produljena prava iz kolektivnih ugovora. To je moguće kroz ZOR, ali i kroz Zakon o reprezentativnosti. Nije ni prvi ni zadnji put da se jednim zakonom ukidaju članci drugog. Jer, osim članka 262 ukidaju se i članci 253 i 254 ZOR-a.

A zar niste time izigrali 717 tisuća građana koji su dali potpise na peticiju za referendum protiv ukidanja produljenih prava iz kolektivnih ugovora? I SDP je dok je bio u oporbi zagovarao taj referendum i bili ste protiv izmjena upravo tih članaka Zakona koje sada mijenja vaša Vlada. Zar to nije licemjerno?

- Ne. Jer, revolt sindikata i građana prije dvije godine bio je izazvan načinom na koji je bivša HDZ-ova Vlada željela promijeniti taj članak Zakona. Htjeli su sve prelomiti preko koljena i zato je pokrenuta peticija za referendum. Vlada se na kraju povukla.

Ali zar Vladi danas ne bi bilo lakše pregovarati sa sindikatima da nemate tu hipoteku potpisa za referendum koji je dao Zoran Milanović?

- Ne. Napadi bi ionako bili i s jedne i s druge strane.

Ali danas vam s pravom stalno spočitavaju - prije dvije godine Milanović je bio protiv ovoga danas što radi?

- I ja sam potpisao tu peticiju. To je bio izraz nepovjerenja prema Vladi, a ne samo prema izmjenama Zakona. I SDP ga je tada pokazao svojim akcijama u Saboru, gdje je tada bio oporba. Pitajte većinu građana koji su potpisali peticiju i reći će vam da je to bio izraz bunta zbog načina na koji je HDZ-ova vlast vodila državu. I da nismo potpisali tu peticiju, situacija bi danas bila ista. Jedino bi sindikati i oporba imali jednu temu manje u diskusiji.

No, kako se osjećate danas kad kao socijaldemokrat morate pregovarati o ukidanju prava radnika? Time što dopušta da banke imaju ogroman profit, da se bogataše i dalje porezno previše ne dira, dok građani dobivaju veći PDV, više cijene, a sada im se ukidaju i prava iz kolektivnih ugovora, ova je Vlada pokazala da i nije socijaldemokratska.

- Naš mandat je četiri godine. Mjere koje provodimo su izuzetno teške, politički i društveno osjetljive, ali moramo ih donijeti. Ako želimo spasiti zemlju od grčkog scenarija, moramo prestati trošiti ono što nismo zaradili. Ali nakon donošenja tako teških odluka situacija će biti bolja i doći ćemo u priliku kada ćemo stvari, kojih ćemo se danas morati odreći, vratiti. Kao socijaldemokratska Vlada želimo zadržati radnička prava, osigurati radna mjesta, redovito isplaćivati plaće.

I osiguravate da se lakše otpuštaju radnici?

- Nisam vidio da smo to omogućili. I nisam primijetio da je dosadašnji Zakon o radu onemogućio gubitak 160.000 radnih mjesta od krize. Osim toga, ove naše mjere treba gledati dugoročno, ali i u kontekstu očuvanja radnih mjesta i plaća. Mogli smo reći i ‘okej, nećemo sada ništa dirati, isplaćivat ćemo sve, imamo 21,6 milijardi kuna za plaće, a kada nestane novca, dalje ćemo se zaduživati’. A što onda? Tko će vraćati te kredite? Jasno poručujemo: gotovo je sa životom na dug. Uvjeren sam da to zaposlenici u javnim službama i državnoj upravi razumiju. Pošteno smo rekli da novca nema, nema ni otpuštanja, ali u ovom trenutku nema ni za određene dodatke na plaću.

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Broj preporuka: 1

Više o...

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen