Manje uplata u mirovinsko
Saborske mirovine samo su jedna ilustracija kaste povlaštenih u današnjoj Hrvatskoj. U istu kategoriju ulaze i članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor - njih ukupno 170! - čija je prosječna mjesečna mirovina za lipanj također iznosila više od 10.000 kuna, pokazuje istraživanje Marijane Bađun s Instituta za javne financije. Uz njih, pravo na povlaštenu mirovinu ostvaruje još čitav niz kategorija - od partizana i domobrana iz Drugog svjetskog rata, preko pripadnika bivše JNA i zaposlenih u nekadašnjoj saveznoj i republičkoj administraciji, pa do branitelja i bivših političkih zatvorenika, ali i akademika, policajaca i rudara.
Radi se o više od 180.000 ljudi, što čini 15,5 posto ukupnog broja umirovljenika, a približno ih je 1,2 milijuna. Izdaci za isplatu njihovih mirovina lani su iznosili 6,9 milijardi kuna, ili petinu ukupnih rashoda za mirovine, koji su se u 2008. popeli na 32,8 milijardi. Kako malo koja od tih kategorija iza sebe ima dovoljan radni staž, a time i dovoljne uplate u mirovinski sustav, povlaštene se mirovine uglavnom isplaćuju iz proračuna.
Hrvatski su branitelji kategorija s najvećim rastom; broj korisnika tih mirovina povećao se od lipnja 2003. godine do lipnja 2009. više od dva puta. Prije šest godina bilo ih je 30.865, a 2006. čak 64.494. Za mirovine ostvarene po povoljnijim uvjetima 2003. izdvajalo se 3,5 milijardi kuna, a 2008. čak 6,9 milijardi kuna.Udvostručio se i broj korisnika mirovina Hrvatskog vijeća obrane, i to u samo dvije godine.
Prosječan staž “običnog” umirovljenika u Hrvatskoj u lipnju je iznosio 29,1 godinu, za pripadnike HV-a bio je 28,7, za branitelje 17,7, a za pripadnike HVO-a samo 8,5 godina. Istodobno, prosječna “obična” mirovina iznosi 2166 kuna, ili oko 40 posto prosječne mjesečne neto plaće u zemlji, dok je prosječna “vojna” mirovina dvostruko (3525 kuna), a prosječna braniteljska mirovina (5861 kuna) gotovo trostruko veća od prosječne “obične” mirovine, upozorava se u analizi IJF-a.
- Između povlaštenih i ‘običnih’ mirovina postoji jaz kojem najviše pridonose saborske mirovine, mirovine redovitih članova HAZU-a i braniteljske mirovine. Povlaštenost se ne odnosi samo na visinu mirovina, nego u pravilu i na kraći radni vijek od ostalih korisnika mirovina - ocjenjuje Marijana Bađun u analizi.
Malo radno aktivnih
Dodaje da je većina korisnika povlaštenih mirovina bila povlaštena i tijekom radnog vijeka, budući da je radila u državnom sektoru i uživala u većoj sigurnosti, ali i regresima, božićnicama i ostalim beneficijama. S druge strane, prijevremenim umirovljenjem stotina tisuća ljudi, što je bio pokušaj kupovanja socijalnog mira u prvoj fazi tranzicije, ali i posljedica Domovinskog rata, ne samo da se gotovo udvostručio broj umirovljenika u odnosu na 1990. nego je smanjen i broj radno aktivnog stanovništva, koji je u Hrvatskoj ionako među najmanjima na Starom kontinentu.
Posljedica toga je da su na jednog umirovljenika prije 20-ak godina dolazila tri osiguranika, a današnji umirovljenik “pokriven” je sa samo 1,38 osiguranika. To se negativno odražava na financiranje mirovinskog sustava, koji postaje sve veće opterećenje za državnu blagajnu, ističe Bađun.
| Broj umirovljenika - 1990. bilo ih je 656.000, a 2009. gotovo 1,2 milijuna. - 1990. na 1 zaposlenog dolazila su 3, a danas 1,38 umirovljenika Povlaštene mirovine - danas prima 180.061 osoba, što je 15,5 posto svih umirovljenih i za njih se godišnje plaća 6,9 milijardi kuna Braniteljske mirovine - prima 64.500 osoba, što je 5 posto svih umirovljenika i za njih se godišnje plaća 4,8 milijardi kuna Partizanske mirovine - prima 43.500 osoba, a prosječna im je mirovina 2530 kuna. Domobransku mirovinu dobiva 20.481 osoba Prosječna mirovina iznosi 2166 kuna, a braniteljska 5861 kuna. |
| Iznad 6000 kuna prima samo 1% umirovljenika U srpnju je samo 20 posto “običnih” umiroviljenika dobilo mirovinu veću od 3000, a manju od 6000 kuna, a samo jedan posto veću od 6000 kuna. Upravo su to granice razreda za obračun “kriznog poreza”. No, kada se “običnim” umirovljenicima pribroje branitelji, pripadnici HV-a i HVO-a, koji imaju viša primanja od “običnih” umirovljenika, broj umirovljenika koji podliježu plaćanju kriznog poreza povećava se gotovo na četvrtinu. |
A. Milovan
