ZAGREB - S mirovinom od 1904 kune, koju je 1,1 milijun hrvatskih umirovljenika primilo u siječnju za mjesec ranije, udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći manji je nego ikada i iznosi samo 39 posto.

Uz pad prosječne mirovine velika je razlika i u primanjima umirovljenika po županijama, pa dok umirovljenici u Zagrebu primaju najveću prosječnu mirovinu u državi od 2438 kuna, u Koprivničko-križevačkoj županiji umirovljenici svaki mjesec dobiju čak 900 kuna manje.

Prosječne mirovine po županijama (tromjesečni podaci HZMO-a od kraja rujna 2006., prosjek za starosne, invalidske i obiteljske mirovine 1979,12 kuna) 5 najviših: •Grad Zagreb 2438,18 kuna •Primorsko-goranska 2330,28 kuna •Istarska 2167,32 kune •Dubrovačko-neretvanska 2042,38 kuna •Splitsko-dalmatinska 2024,16 kuna 5 najnižih: •Koprivničko-križevačka 1509,95 kuna •Požeško-slavonska 1551,01 kuna •Virovitičko-posavska 1551,08 kuna •Bjelovarsko-bilogorska 1557,22 kune •Međimurska 1562,75 kuna prosječne mirovine (umanjena za porez i prirez)

Prosječna mirovina u toj županiji iznosi samo 1510 kuna.

Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje tako potvrđuju brojna upozorenja umirovljeničkih udruga koje neprestano ističu da je umirovljenički standard, osobito primanja takozvanih novih umirovljenika, sve lošiji.

Prosječna mirovina koja je prošle godine u prosječnoj plaći uglavnom iznosila više od 41 posto samo je u kolovozu prošle godine pala na 39,69 posto, međutim siječanjskih 39 posto svojevrstan je "crni" rekord.

- Pad mirovina na samo 39 posto prosječne plaće neodrživ je za umirovljenike koji već žive na rubu siromaštva. To je još jedan dokaz nepromišljenosti i socijalne neosjetljivosti ove vlade koja je pokazala poslušnički karakter kada je pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke 2005. godine promijenila formulu za usklađivanje mirovina koja je dovela do ovakvog zaostajanja mirovina - upozorava predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Vladimir Jordan.

Da bi se spriječilo zaostajanje mirovina, HSU je još u postizbornom sporazumu s HDZ-om kao jedan od glavnih ciljeva postavio podizanje prosječne mirovine na 50 posto prosječne plaće. Sukladno tom sporazumu u travnju 2004. godine izmijenjena je tadašnja švicarska formula za usklađivanje mirovina, koja se temeljila na rastu troškova života i plaća, te su se mirovine počele usklađivati samo s rastom plaća.

- Nakon što je Vlada u srpnju 2005. godine jednostrano vratila švicarsku formulu, upozoravali smo da će doći do ponovnog zaostajanja mirovina. Tim više što je ta formula još nepovoljnija od one stare jer se mirovine sada usklađuju s polovicom zbroja rasta potrošačkih cijena i bruto plaća - ističe Jordan.

Usklađivanjem prema novoj formuli mirovine su tako početkom 2006. godine porasle za 1,6 posto, dok su u HSU izračunali da bi usklađivanjem samo s rastom plaća mirovine porasle za 2,3 posto.

Uspoređujući po županijama uz očekivano najveću prosječnu mirovinu u Zagrebačkoj županiji, koja je oko 450 kuna iznad državnog prosjeka, najveće prosječne mirovine primaju umirovljenici u Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najmanje mirovine u Koprivničko-križevačkoj županiji koje su gotovo 500 kuna ispod državnog prosjeka za predstavnike umirovljeničkih udruga neugodno su iznenađenje.

- Kada se uzme u obzir da je Koprivničko-križevačka županija na šestom mjestu po davanjima u državni proračun, jasno je da je riječ o poražavajućim podacima. Jedan od glavnih razloga mizerne mirovine za stanovnike te županije je najveći broj poljoprivrednih mirovina. Naime, u Koprivničko-križevačkoj županiji je oko 8300 umirovljenika poljoprivrednika, što je deset posto takvih umirovljenika u Hrvatskoj.

- Njihova je prosječna mirovina samo 862 kune - ističe Željko Šemper, predstavnik umirovljeničkih udruga u Upravnom vijeću HZMO-a. Prema njegovim procjenama, pet županija s najvećim prosječnim mirovinama u državi nisu iznenađenje jer je riječ o županijama s velikim gospodarskim centrima koje su i po ostalim pokazateljima iznad državnog prosjeka.

- Jednako tako su i županije s najmanjim prosječnim mirovinama, izuzev spomenute Koprivničko-križevačke županije, među nerazvijenijima te nemaju toliko privrednih subjekata - zaključuje Željko Šemper. 

Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći mjesec                   prosječna mirovina                  udio u prosječnoj plaći siječanj 2004.*        1719,82 kune                                    42,42 % siječanj 2005.          1800,75 kuna                                    41,38 % siječanj 2006.          1848,12 kuna                                    40,22 % siječanj 2007.          1903,99 kuna                                    39,00 % (podaci HZMO-a, isplate mirovina u siječnju za prosinac, *za 2004. godinu uključen dodatak od sto kuna i šest posto)

Izmjene zakona obećali za srijedu ZAGREB - Vlada će u zadnji tren ipak ispuniti rok dogovoren s Hrvatskom strankom umirovljenika prema kojem do kraja siječnja moraju biti donesene izmjene Zakona o umirovljeničkom fondu koje će omogućiti da svoje izračune za povrat duga konačno dobije i 43.000 korisnika obiteljskih i limitiranih mirovina. - Premijer Sanader mi je obećao da će Vlada na sutrašnjoj sjednici donijeti te zakonske izmjene i očekujemo da će Vlada ispuniti to obećanje. Riječ je o umirovljenicima koji su do sada nepravedno bili izbačeni iz obračuna obeštećenja - istaknuo je danas predsjednik HSU Vladimir Jordan. Iako izmjene Zakona o umirovljeničkom fondu još mora potvrditi i Hrvatski sabor, u HSU kažu kako će time biti stvoreni preduvjeti da i ti umirovljenici u ovoj godini počnu dobivati svoje obeštećenje. .

Zagreb Dea Greiner (67) mirovina 2574 kune režije 1200 kuna Umirovljena viša medicinska sestra s Knežije u Zagrebu kaže da joj mirovina iznosi 2.574,81 kuna. Kaže da živi vrlo ekonomično, no ipak nema dosta zatreba li popravak nekog kućanskog aparata ili pak za odlazak stomatologu. Preživljava tako da ponekad čuva djecu. (T. R.)

Zadar Slavko Končurat (83) mirovina 2400 kuna režije 400 kuna - Ja sam u mirovinu otišao prije rata, a od 2400 kuna preživljavamo supruga i ja. Više od 400 kuna nam ode na režije, ne računajući ogrjev, a sve ostalo moramo pokriti s 2000 kuna. Pazimo oko svega i nekako uspijemo rastegnuti mirovinu od prvog do prvog. Ne možemo drukčije pa smo prisiljeni štedjeti na svemu - kaže Slavko Končurat, koji od današnjih umirovljenika više žali jedino trgovkinje koje imaju plaću od 1800 kuna i pita se kakvu će tek one mirovinu imati. (N. R.)

Požega Josip Ereš (74) mirovina 1500 kuna režije 700 kuna - Od mirovine mi ostane samo oko 800 kuna. Živim tako da posuđujem od mirovine do mirovine, a ne smijem ni pomisliti da preskočim ijedan režijski račun, jer idući mjesec to zasigurno ne bih mogao platiti. Dok je supruga bila živa, bilo je malo lakše jer je i ona primala nekakvu malu mirovinu, a sada živim kako živim. Ne smijem ni pomisliti što bih da mi se u kući nešto pokvari. (K. B.)

Gordana Galović