Moguće je naučiti biti sretan u ljubavi - ako se na vrijeme riješimo zabluda
ZAGREB - Prijateljice, gotovo je! Opet nije došao po mene, kaže da su ga zadržali na poslu i da neće stići. Ne mogu ja to više”, javlja mi jednoga sasvim običnog radnog poslijepodneva najbolja prijateljica dok hoda prema autobusnoj stanici. Hoda jer “ON” nije došao po nju. Tko zna koji put. I zaključuje da to - jednostavno nije ljubav. Jer da jest: njemu ne bi nikada bilo teško doći po nju. Jedna je to od vrlo čestih, ali apsolutno krivih predodžbi o ljubavi i zabluda koja košta prilično živaca i kumulira patnju.
Ljutnja ne poništava ljubav
- Konflikt je dio ljubavi. I ljutnja, i strah i ljubomora, sve su to emocije prisutne u ‘stanju’ ljubavi i sasvim su prirodne i normalne. Problem je što ljudi ne znaju da ljutnja i ljubav idu zajedno. Ključno je da ljudi nauče razlikovati osobu od njezina ponašanja i da znaju reći: ‘Ne želim da se tako ponašaš, ali te volim kao osobu’. U ljubavi ima i neugodnih stvari - raskrinkava ovaj “slučaj” Dubravko Šokčević, diplomirani defektolog i akreditirani trener Reformuliranja ljubavi, radionice utemeljene na poznatoj knjizi “Formule ljubavi” dr. Zorana Milivojevića.
Knjiga je to u kojoj je Milivojević, koji je Šokčeviću mentor, izložio tridesetak čestih zabluda i krivih uvjerenja o ljubavi. “U pravoj je ljubavi seks fantastičan” ili “Prava ljubav je bezuvjetna”, samo su neke od njih.
- Onaj tko misli da je bezuvjetna ljubav nešto vrhunsko i savršeno, nešto čemu bi trebalo težiti, što će ta osoba kada naiđe na prvi konflikt? Reći da to nije ljubav - pita Šokčević dok sjedimo u Centru Palunko zajedno s jednim zagrebačkim parom koji je u braku 25 godina. Uspješni su, imaju vlastitu tvrtku, zajedno rade, iza njih je četvrt stoljeća zajedničkog života, ali nešto u njihovu odnosu ne štima. Opisuju da puno rade i stalno su zajedno, ali pritom zapravo - uopće nisu zajedno. Učestali konflikti uništavali su njihov odnos, zbog čega su odlučili nešto poduzeti.
- Osjećala sam veliki strah od naših konflikata i stalno sam se nečega bojala. Bila sam uvjerena da je svaki konflikt kraj. Sada to više nije tako i nisam opterećena jer vjerujem da se iz toga može izaći. O problemu se mora konstruktivno razgovarati, a ne tjerati svatko svoje jer se takvim stavom ništa ne može riješiti. Mislim da sada reagiram na drukčiji način - opisuje ta Zagrepčanka. Dok opisuje što ih je dovelo do stadija da preispitaju svoj brak i izgrade kvalitetniji odnos, njezin suprug dodaje kako im je trebala upravo ovakva radionica da uspiju sve posložiti.
Mitovi o zaljubljenosti
- Nismo znali komunicirati. Svaki moj prigovor doživljavala je kao manjak ljubavi, a ja joj to nisam drugačije znao reći ni pokazati - kaže gospodin koji se, nastavlja, nikada nije zaljubio u svoju suprugu. Ona se danas na tu izjavu smije, iako joj je donedavno zagorčavala život.
- Ja se otpočetka nisam zaljubio. Nikada nisam mislio da je to preduvjet za ljubav i danas mogu reći da sam imao sreću što se nikada nisam zaljubio. Oduvijek sam znao da unatoč tome mogu voljeti i imati dobar brak. Zaljubljivanje je snobovska i sebična kategorija - objašnjava.
“Zaljubljivanje je negacija ljubavi”, dodaje i Šokčević. Molim?!
- Ljubav se danas poistovjećuje sa zaljubljenošću. Ako zaljubljenost nije ostvarena, znači li to da nema ljubavi? Mladi ljudi najčešće misle da je ljubav smisao života. Danas često čujemo da je ona nešto ekstatično, poistovjećuje se s ekstremnim užicima, što je ogromna zabluda, jer su ljubav i užitak dvije različite stvari. Ljubav je mistificirana, povezuje ju se s idealnim partnerom i težnja tome je savršen put za upropaštavanje partnerskog života - nemilosrdno Šokčević ruši mnoge ideale.
Svaku od tih naših predodžbi o ljubavi nameće nam život, različiti uzori i različite roditeljske strukture koje utječu na našu mentalnu sliku o partnerstvu. Ali ljubav se zapravo može (i treba) racionalizirati. Kako objašnjava, kada nekome dopustimo da uđe u naš intimni svijet, onda je prva i osnovna stvar povezivanje, a sve ostalo su zapravo povremene emocije. Koje su predodžbe o ljubavi kod svakog pojedinca provjerava se na Reformuliranju ljubavi, traže im se uzroci i prava formula. Da zaobiđemo tu “proceduru”, tražimo od Šokčevića da “stavi na sunce” ispravan recept. Što je prava ljubav?
Poznavanje kao prioritet
- Ne postoji univerzalna definicija, svatko ima svoju definiciju ljubavi. Nemoguće je odgovoriti na to pitanje, ali vam kroz ovaj trening mogu pomoći da shvatite što ljubav svakako nije. Partnersku ljubav može imati svatko tko se odluči imati je i svatko je i zaslužuje - objašnjava ovaj socijalni pedagog koji nimalo slučajno za svoj poziv nije odabrao psihologiju na ljubavnom polju. I sam je bio žrtva nesretnih ljubavi te je prošao patnju, bol i razočaranje. Danas je u sretnoj vezi, pred brakom i smiješno mu je čime se nekad zamarao. Za početak je, kaže, najvažnije poznavati sebe, upoznati partnera i imati realna očekivanja.
Ivana Rimac
Ljutnja ne poništava ljubav
- Konflikt je dio ljubavi. I ljutnja, i strah i ljubomora, sve su to emocije prisutne u ‘stanju’ ljubavi i sasvim su prirodne i normalne. Problem je što ljudi ne znaju da ljutnja i ljubav idu zajedno. Ključno je da ljudi nauče razlikovati osobu od njezina ponašanja i da znaju reći: ‘Ne želim da se tako ponašaš, ali te volim kao osobu’. U ljubavi ima i neugodnih stvari - raskrinkava ovaj “slučaj” Dubravko Šokčević, diplomirani defektolog i akreditirani trener Reformuliranja ljubavi, radionice utemeljene na poznatoj knjizi “Formule ljubavi” dr. Zorana Milivojevića.
Knjiga je to u kojoj je Milivojević, koji je Šokčeviću mentor, izložio tridesetak čestih zabluda i krivih uvjerenja o ljubavi. “U pravoj je ljubavi seks fantastičan” ili “Prava ljubav je bezuvjetna”, samo su neke od njih.
- Onaj tko misli da je bezuvjetna ljubav nešto vrhunsko i savršeno, nešto čemu bi trebalo težiti, što će ta osoba kada naiđe na prvi konflikt? Reći da to nije ljubav - pita Šokčević dok sjedimo u Centru Palunko zajedno s jednim zagrebačkim parom koji je u braku 25 godina. Uspješni su, imaju vlastitu tvrtku, zajedno rade, iza njih je četvrt stoljeća zajedničkog života, ali nešto u njihovu odnosu ne štima. Opisuju da puno rade i stalno su zajedno, ali pritom zapravo - uopće nisu zajedno. Učestali konflikti uništavali su njihov odnos, zbog čega su odlučili nešto poduzeti.
- Osjećala sam veliki strah od naših konflikata i stalno sam se nečega bojala. Bila sam uvjerena da je svaki konflikt kraj. Sada to više nije tako i nisam opterećena jer vjerujem da se iz toga može izaći. O problemu se mora konstruktivno razgovarati, a ne tjerati svatko svoje jer se takvim stavom ništa ne može riješiti. Mislim da sada reagiram na drukčiji način - opisuje ta Zagrepčanka. Dok opisuje što ih je dovelo do stadija da preispitaju svoj brak i izgrade kvalitetniji odnos, njezin suprug dodaje kako im je trebala upravo ovakva radionica da uspiju sve posložiti.
Mitovi o zaljubljenosti
- Nismo znali komunicirati. Svaki moj prigovor doživljavala je kao manjak ljubavi, a ja joj to nisam drugačije znao reći ni pokazati - kaže gospodin koji se, nastavlja, nikada nije zaljubio u svoju suprugu. Ona se danas na tu izjavu smije, iako joj je donedavno zagorčavala život.
- Ja se otpočetka nisam zaljubio. Nikada nisam mislio da je to preduvjet za ljubav i danas mogu reći da sam imao sreću što se nikada nisam zaljubio. Oduvijek sam znao da unatoč tome mogu voljeti i imati dobar brak. Zaljubljivanje je snobovska i sebična kategorija - objašnjava.
“Zaljubljivanje je negacija ljubavi”, dodaje i Šokčević. Molim?!
- Ljubav se danas poistovjećuje sa zaljubljenošću. Ako zaljubljenost nije ostvarena, znači li to da nema ljubavi? Mladi ljudi najčešće misle da je ljubav smisao života. Danas često čujemo da je ona nešto ekstatično, poistovjećuje se s ekstremnim užicima, što je ogromna zabluda, jer su ljubav i užitak dvije različite stvari. Ljubav je mistificirana, povezuje ju se s idealnim partnerom i težnja tome je savršen put za upropaštavanje partnerskog života - nemilosrdno Šokčević ruši mnoge ideale.
Svaku od tih naših predodžbi o ljubavi nameće nam život, različiti uzori i različite roditeljske strukture koje utječu na našu mentalnu sliku o partnerstvu. Ali ljubav se zapravo može (i treba) racionalizirati. Kako objašnjava, kada nekome dopustimo da uđe u naš intimni svijet, onda je prva i osnovna stvar povezivanje, a sve ostalo su zapravo povremene emocije. Koje su predodžbe o ljubavi kod svakog pojedinca provjerava se na Reformuliranju ljubavi, traže im se uzroci i prava formula. Da zaobiđemo tu “proceduru”, tražimo od Šokčevića da “stavi na sunce” ispravan recept. Što je prava ljubav?
Poznavanje kao prioritet
- Ne postoji univerzalna definicija, svatko ima svoju definiciju ljubavi. Nemoguće je odgovoriti na to pitanje, ali vam kroz ovaj trening mogu pomoći da shvatite što ljubav svakako nije. Partnersku ljubav može imati svatko tko se odluči imati je i svatko je i zaslužuje - objašnjava ovaj socijalni pedagog koji nimalo slučajno za svoj poziv nije odabrao psihologiju na ljubavnom polju. I sam je bio žrtva nesretnih ljubavi te je prošao patnju, bol i razočaranje. Danas je u sretnoj vezi, pred brakom i smiješno mu je čime se nekad zamarao. Za početak je, kaže, najvažnije poznavati sebe, upoznati partnera i imati realna očekivanja.
|
Savjeti ‘doktora za ljubav’
“Prava ljubav je bol”, “Ljubav je smisao života”, “ U pravoj ljubavi seks je fantastičan”, “Prava ljubav je bezuvjetna”, dio je individualnih ljubavnih teorija s kojima se psihoterapeut Zoran Milivojević susreo tijekom rada sa svojim pacijentima. Uočio je koliko uvjerenja o ljubavi mogu biti destruktivna, što je i tema njegove knjige “Formule ljubavi” na temelju koje su pokrenute radionice Reformuliranje ljubavi. Temelj od kojega autor polazi jest pretpostavka da je ljubav ono što mi vjerujemo da jest i da snažno želimo ostvariti svoju predodžbu o ljubavi. I pri tome nerijetko patimo. 
Konkretan primjer predodžbe: “U pravoj ljubavi seks je fantastičan”. No, ako seks prestane biti fantastičan ili naprosto to ne bude, što onda? Osoba koja vjeruje da je odličan seks preslika idealne veze može si stvoriti ozbiljne probleme i patnju. A ako seks više nije dobar, ne znači da više nema ljubavi. I to je ono što kroz preispitivanje svojih predodžbi o ljubavi ljudi trebaju shvatiti. Milivojevićeva knjiga ne demantira ničija uvjerenja nego daje širi pogled i objašnjava da razočaranje u neko od tih uvjerenja može imati tragične posljedice. - Glavna poruka knjige je da postoji razlika između ljubavi kao takve i naše predstave o ljubavi. Ako zaboravimo tu razliku, tada pokušavamo natjerati partnera da se uklopi u našu predstavu jer jedino tako imamo doživljaj da nas on zaista voli. Sve se dodatno komplicira time što to čini i partner s kojim imamo različite predstave o ljubavi. Rješenje je da govor ljubavi pomjerimo u domenu subjektivnog, da saznamo što mi, a što naš partner misli kada kaže ‘volim te’ i pita: Voliš li me - objašnjava Milivojević kojemu su motiv za knjigu i cijeli projekt bile i vlastite ljubavne patnje. - Posao psihoterapeuta jest jako koristan na pojedinačnoj razini, ali bez efekta na širem socijalnom planu. Zato mislim da je dužnost psihoterapeuta da pišu knjige i da ponude svoja saznanja najširoj publici. Kako sam ja po osnovnom obrazovanju liječnik, logično je da sam nekako usmjeren u pravcu primarne prevencije. Dakle, moj cilj je bio ponuditi drugima, prvenstveno mladima, sredstvo koje će im pomoći da razumiju različite ljubavne logike, ponuditi im nešto što će povećati njihovu emocionalnu inteligenciju - kaže psihoterapeut prema čijim se “Formulama ljubavi” u Sloveniji održavaju radionice u srednjim školama. Generacija je to za koju Milivojević vjeruje da će u ljubavnom smislu živjeti bolje. Slovenci su, dakle, cijelu stvar ugradili u sustav, u Hrvatskoj su radionice u stidljivom začetku, u Srbiji djeluje Psihopolis institut koji radionice organizira u više gradova, a inicijativa je krenula i u Italiji te Austriji. |
Ivana Rimac
Broj preporuka: 0
SNJEŽNO LUDILO U SPLITU>U SUBOTU NOVIH 30CM!
FACEBOOK KOMENTARI