(NE)POPULARNI POLITIČAR

Slavko Linić: Tri poraza ministra financija

Ako je početkom rujna, kada je, zahvaljujući povećanoj financijskoj disciplini koju je uvelo Ministarstvo financija, agencija Fitch u Hrvatskoj podigla rejting, Linić bio na vrhuncu popularnosti, samo dva mjeseca poslije njegova je politička pozicija bitno lošija. Linić gubi živce. Podsjetio nas je na čovjeka kojeg smo poznavali prije desetak godina
 Goran Mehkek/CROPIX

Ministar financija Slavko Linić neće po dobrom pamtiti jesen 2012. godine. U proteklih desetak dana Linić je doživio tri politička poraza: Zoran Milanović i ostali ministri prolongirali su donošenje Zakona o porezu na imovinu u koji je ministar financija uložio sav svoj autoritet, Linić je u potpunosti eliminiran iz donošenja odluka vezanih uz Inu, a za novi Nadzorni odbor predloženi su članovi bliski Milanoviću i Radimiru Čačiću, i napokon, zbog dubioza vezanih uz Brodosplit Hrvatsku očekuje tehnički, a možda i pravi rebalans proračuna.

Ako je početkom rujna, kada je, zahvaljujući povećanoj financijskoj disciplini koju je uvelo Ministarstvo financija, agencija Fitch Hrvatskoj podigla rejting, Linić bio na vrhuncu popularnosti, dva mjeseca kasnije njegova situacija bitno je slabija. Slavku Liniću nije ugrožen položaj ministra financija, ali nekoliko Vladinih odluka, koje nikako ne bi prošle bez odobrenja premijera Milanovića, potvrdile su da je njegov politički položaj bitno oslabljen.

Uostalom, i sam si je dodatno otežao život suštinski krivim napadom na medije, koje je optužio za javni fijasko budućeg Zakona o porezu na imovinu. Kada je doznao da Milanović želi odgoditi donošenje zakona, Linić je raspalio po medijima, podsjetivši na svoje ponašanje prije jednog desetljeća, kada je stekao status prgavog i nepristojnog političara. Njegov najnoviji napad također je bio neugodan, a krivnju je pokušao prebaciti na druge.

“Trebat će nam tri mjeseca da popravimo štetu koju su nam sada nanijele laži. Ministarstvu financija trebat će puno javne rasprave i komunikacije s građanima da im probamo objasniti koliko bogati ljudi imaju novca da plaćaju reklame, novine i lažne vijesti”, optužio je Linić.

Istina je, međutim, na drugoj strani. Iako u Hrvatskoj nesumnjivo postoje interesne skupine kojima nikako ne odgovara oporezivanje imovine, glavnu odgovornost snose Linić i njegovi suradnici, čiji su učestali javni nastupi stvorili dojam kako slijedi novi harač, koji će dodatno osiromašiti velik dio hrvatskog stanovništva. Unatoč ozbiljnim upozorenjima da u ovako važnoj temi ne treba prenagljivati, Linić je nastavio najavljivati donošenje Zakona o porezu na imovinu, sve dok učestale negativne reakcije nisu zabrinule vrh Vlade, i problem je morao presjeći premijer.

Otupljeni napadi

Neizravno upozorenje Liniću uputio je ove srijede na sjednici Vlade upravo premijer Zoran Milanović: “O tome se s pravom piše i raspravlja, a vrlo je važno za državne i osobne financije i u te promjene nećemo ići preko noći. Ulazimo u proces koji traje kroz javnu raspravu i želimo vidjeti plastične procjene kako i na koga to utječe. Moramo izbjeći da to bude udar na srednji sloj i da se ne poveća ukupno porezno opterećenje. Srednji sloj je okosnica potrošačkog društva, a to je temelj tržišnog gospodarstva.”

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 18:48