Ugovor kojim je MOL postao vlasnik 47,155 posto dionica Ine, naftne kompanije od strateške važnosti za Hrvatsku, vidio je Damir Polančec i rijetki njemu bliski ljudi. Čak je i premijerka Jadranka Kosor trebala uporno tražiti i pritiskati da bi dobila na uvid taj dragocjeni dokument.
Predsjednik Mesić nekoliko je puta tražio da se objavi sadržaj ugovora o prodaji drugog paketa dionica.
| Uprava: 1. Laszlo Geszti, predsjednik Uprave 2. Lajos Alacs 3. Tomislav Dragičević 4. Attila Holoda 5. Josip Petrović 6. Dubravko Tkalčić |
Odgovoreno mu je da je sadržaj ugovora tajan, premda je sramotno da tajna bude ugovor kojim je većinski udio na tržištu naftnih derivata i na nalazištima nafte i plina prodan stranoj kompaniji.
Navodno se u ugovoru o prodaji Ine nekoliko puta poziva na Sporazum o upravljanju, no taj je sporazum također tajna. A kako je to upravljanje riješeno, jasno je iz reorganizacije Ine, koja je provedena krajem lipnja, nakon skupštine dioničara na kojoj je imenovan novi Nadzorni odbor. Iz njega je tada otišao ministar financija Ivan Šuker, no njegov kolega i stalni protivnik u Vladi Damir Polančec ostao je u Odboru te je napredovao do funkcije predsjednika NO-a.
Sa 47,155 posto dionica MOL u Nadzornom odboru Ine ima pet članova, a sa 44,836 posto dionica hrvatska strana ima u NO-u tri člana, dok bi deveti trebao biti predstavnik radnika, no još nije imenovan i ne zna se kad će jer se Inini sindikati ne mogu dogovoriti koga postaviti.
Kolektivna odgovornost
| Nadzorni odbor: 1. Damir Polančec, predsjednik 2. Gyorgy Mosonyi, potpredsjednik 3. Zoltan Aldott 4. Abel Galacz 5. Tomislav Ivić 6. Vesna Orlandini 7. Jozsef Simola 8. Oszkar Vilagi 9. predstavnik radnika (mjesto je upražnjeno) |
U Upravi Ine MOL ima tri predstavnika, jednako kao i Hrvatska, no predsjednik Uprave je Mađar Laszlo Geszti, pa u slučaju kad je glasovanje neodlučno, njegov glas nosi prevagu.
Uprava Ine više nije uključena u svakodnevno poslovanje, nego donosi strateške odluke i planove. Djeluje kao kolektivno tijelo, što znači da članovi nisu zaduženi za pojedina područja, nego snose kolektivnu odgovornost. Predsjednik Odbora izvršnih direktora je Bojan Milković, no direktori kojima je šef ne odgovaraju njemu, nego izravno nadređenima u Budimpešti.
Rukovodna struktura kompanije neuobičajena je za hrvatski Zakon o trgovačkim društvima koji, prema uzoru na njemački model, Upravi daje da vodi kompaniju i ima najveće izvršne ovlasti. No, takva je organizacija rezultat, s jedne strane, ugovora i sporazuma koje hrvatska javnost, pa ni političari i najviši dužnosnici, ne smiju vidjeti, a s druge strane potrebe da se pred javnošću skriju stvarne ovlasti mađarskog partnera.
Podjela zbog javnosti
Prevlast MOL-a u Nadzornom odboru Ine može se domaćoj javnosti opravdavati činjenicom da su oni ipak najveći pojedinačni vlasnik tvrtke za koju su dosad dali oko devet milijardi kuna. No, da i u Upravi Ine prevladavaju mađarski kadrovi, ne bi se moglo tako lako opravdati. Zbog javnosti je Uprava pošteno podijeljena na tri hrvatska i tri mađarska predstavnika, ali je zatim marginalizirana.
Izvršne ovlasti Uprave preuzeo je, ustvari, Odbor izvršnih direktora u kojemu samo na prvi pogled obje strane ravnopravno sudjeluju. Štoviše, za potrebe površnog PR-a hrvatska je strana i u prevlasti jer ima svog predstavnika i na čelu Nadzornog odbora i na čelu izvršnih direktora. U stvarnosti, MOL-ovi kadrovi odlučuju o svemu bitnome u Ini, a hrvatskima su prepušteni manje važni poslovi.
Zasad nema odgovora na pitanje zašto je to hrvatska Vlada dopustila i zašto potpredsjednik Vlade Damir Polančec nikome ne odgovara zbog takvog ugovora. Poslovni krugovi nagađaju da je dogovor zapravo glasio ovako: MOL je rekao da neće čačkati po dosadašnjim gubicima (samo 2008. godine iznosili su više od milijardu kuna) ako ga se pusti da vodi posao i radi po svome.
Laszlo Geszti, predsjednik Uprave
Bajnai: Brak Ine i Mola postaje brak iz ljubav  Zaključno sa 16. rujnom Inini ukupni dugovi popeli su se na više od 1,5 milijardi kuna. Kosor je najavila da će dug Ine biti riješen do kraja godine Nadzorni odbor Ine u ponedjeljak bi trebao prihvatiti akcijski plan, kojim će se riješiti problem golemih dugovanja te naftne kompanije prema državi, najavila je nakon zajedničke sjednice vlada Hrvatske i Mađarske premijerka Jadranka Kosor. - Taj problem se rješava. Napravljen je akcijski plan za rješavanje dugova Ine prema državi i o njemu će u ponedjeljak raspravljati Nadzorni odbor Ine. Problem Ininih dugovanja bit će riješen do kraja godine - odgovorila je Kosor na pitanje mađarskog novinara, kojeg su zanimali dugovi vodeće hrvatske naftne kompanije. Međukompanijski kredit Jučer, 16. rujna, Ina je HAC-u i HC-u dugovala 1,07 milijardi kuna, a za trošarine 460 milijuna kuna, dakle više od 1,5 milijardi kuna. Već se ranije najavljivala mogućnost da MOL, koji drži oko 48 posto dionica Ine, našoj naftnoj kompaniji odobri međukompanijski kredit, kojim bi Ina zatvorila svoja dugovanja. No, je li to na zajedničkoj sjednici dviju vlada u Barcsu i dogovoreno, jučer se nije moglo saznati jer članovi Vlade nisu željeli odgovarati na takva pitanja. Ipak, indikativno je da je Ina jučer bila u fokusu i mađarskih novinara, koji su tvrdili da su iz hrvatskih medija saznali o njezinim problemima. - Ina i MOL ušli su možda u brak iz nužde, ali on se pretvara u brak iz ljubavi. To je sada vrlo, vrlo uspješan brak - zaključio je mađarski premijer Gordon Bajnai, koji je ustvrdio da je ulazak MOL-a u vlasničku strukturu Ine povezao energetske sektore dviju zemalja. Pitanja energetike dominirala su jučerašnjom, trećom po redu zajedničkom sjednicom hrvatske i mađarske vlade. Bajnai je rekao da je Mađarska veoma zainteresirana za gradnju terminala za ukapljeni plin u Omišlju jer bi joj se time otvorio novi dobavni pravac plina, koji bi spriječio ponavljanje plinske krize. Budimpešta je zainteresirana i za spajanje elektroenergetskih sustava Hrvatske i Mađarske. Kao da smo već u EU Obje su zemlje zainteresirane i za nastavak gradnje autoceste na koridoru Vc. mađarskog i hrvatskog dijela autoceste na koridoru Vc. Osim ta dva, potisano je još deset raznih ugovora, sporazuma i memoranduma. - Mađarska se prema Hrvatskoj ponaša kao da je već u EU - zaključio je Bajnai. Ova, treća po redu zajednička sjednica dviju vlada održana je iz trećeg pokušaja, s obzirom na to su prva dva “spriječili” pad bivšeg mađarskog premijera Ferenca Gyurcsanyja te ostavka bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera. (Adriano Milovan) |
| Lobirat će kod Barrosa za dionice koridora Vc U mađarskom pograničnom gradu Barcsu, nedaleko od Virovitice, jučer je održana treća zajednička sjednica hrvatske i mađarske vlade. Mađarski premijer Gordon Bajnai čestitao je svojoj hrvatskoj kolegici Jadranki Kosor na deblokadi pregovora s Europskom Unijom. To je, ustvrdio je, od velikog značaja i za Mađarsku. - Sretan sam što su se ta vrata Hrvatskoj ponovno širom otvorila. Čestitam predsjednici Vlade što je prevladao zdrav razum, jer Europa nema alternative - istaknuo je Bajnai. Dodao je i da Hrvatska i Mađarska imaju puno dodirnih točaka. - Među njima je i suradnja Ine i MOL-a, što je mađarskoj strani veoma važno - tvrdi Bajnai. Obje su zemlje, nadalje, zainteresirane za nastavak gradnje cestovnog koridora Vc, pa su Bajnai i Kosor najavili da će uputiti zajedničko pismo predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu u kojem traže potporu za gradnju dionica te autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu (BiH). Ilustraciju dobrih odnosa dviju zemalja premijeri vide i u najavi da će danas u Barcsu potpisati 12 raznih dokumenata. Na taj će način, kaže Kosor, pokazati kako žive dobri susjedi. - Kad je riječ o istinskom prijateljstvu, nikada nije naodmet više puta reći hvala - poručila je Kosor na zajedničkoj sjednici dviju vlada. Budimpešti se posebno zahvalila na potpori koju Zagrebu pruža na putu ulaska u EU, ali i na potpori koju je Bajnai pružio njoj osobno kada je preuzimala kormilo Vlade. (A. Milovan) |
Branka Stipić
