Ne, nije to bila noć kao i svaka druga, kako se to uobičajeno kaže, nego Noć muzeja, kulturološki fenomen već šestu godinu zaredom snažno implementiran u učmalu kulturološku praksu metropole i cijele Hrvatske. U noći s petka na subotu na zagrebačkim je ulicama bilo više ljudi nego u novogodišnjoj noći, a urbanu turneju po gradskim muzejima, koji su i dodatnim programima privlačili mnoštvo ljudi, nije spriječila ni sibirska anticiklona koja je natjerala celzijevce da se spuste ispod ništice.

VEZANE VIJESTI

Vijesti

• Dugi redovi muzeoljubaca u ledenoj siječanjskoj noći

Stanovnici Zagreba jedva čekaju ozbiljniji povod za zadovoljavanje jednog od svojih najstrastvenijih interesa: potrebu za druženjem. Neovisno o tome je li posrijedi pješačka zona pretvorena u mediteransku rivu ili korzo, za hladnijih dana ugrijanu plinskim grijalicama koje već ima svaki bolji kafić, masovnim posjetima hokejskim utakmicama ili Muzeju suvremene umjetnosti, stanovnici metropole jednostavno vole odlaziti ondje gdje ima mnogo ljudi i gdje im se pruža prilika za neformalne susrete.

Noć muzeja jedna je od takvih prigoda. Ohrabrujuće je što su tu futurističku ideju potaknuli muzeji, često poistovjećivani s naftalinskim konceptom kulture, koju na životu održavaju samo obvezujući posjeti školaraca iz unutrašnjosti. Provesti noć u muzejima, od Gornjeg grada do Novog Zagreba, i pritom se dobro zabavljati susretati prijatelje i poznanike, postalo je jako in. A muzejima je pripala čast da otvore vrata ne samo posjetiteljima, nego i važnom aspektu budućnosti hrvatske kulture.