ZAGREB - Mladi Siščanin, visokoobrazovani ekonomist Mario Balaić posao bezuspješno traži već tri godine. Dvadesetsedmogodišnji Mario završio je studij menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Rijeci u rujnu 2006. Nakon završetka studija odslužio je vojni rok i od tada bezuspješno traži posao u struci. Ni sam ne zna na koliko se natječaja javio, a najviše ga smeta to što mu većina potencijalnih poslodavaca nikada nije ni odgovorila na molbu. Prije dva tjedna Mario se prijavio na četiri natječaja. Dosad je dobio jedan, i to negativan odgovor.

Nije optimist

- I danas sam se prijavio na jedan natječaj. Tvrtka Holcin traži asistenta predsjednika Uprave. Uvjet je visoka stručna sprema s područja rudarstva i ekonomije. Ne traži se radno iskustvo - rekao je Mario. Iako ne gubi nadu, nije prevelik optimist. Traženje posla pomalo mu je, kaže, počelo sličiti na lutriju.

Smjene i rad vikendom

Sudbinu Marija dijeli gotovo 92.000 nezaposlenih Hrvata u dobi između 15 i 29 godina koji su prijavljeni na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Kada dođe na burzu, svaki drugi mladi Hrvat posao traži dulje od godinu dana. Kriza je zaustavila otvaranje novih, pripravničkih radnih mjesta pa je nezaposlenih mladih Hrvata trećinu više nego krajem 2008. Sa svakim četvrtim nezaposlenim Hrvatom u dobi od 15 do 24 godine Hrvatska se svrstala na samo dno europske ljestvice.

Najnovija publikacija Eurostata pokazala je da veći broj mladih bez posla imaju samo Italija i Španjolska. Nezaposlenost mladih velik je problem i u Francuskoj, dok primjerice Slovenija, Njemačka ili Austrija imaju upola manju stopu nezaposlenosti mladih od tih zemalja.

Najveći hrvatski problem je dugotrajna nezaposlenost mladih jer 45 posto njih u dobi od 15 do 24 godine posao traži dulje od godinu dana, a u toj je situaciji čak 58 posto mladih u dobi od 25 do 29 godina. Po tom je pokazatelju od Hrvatske u Europi gora samo Slovačka. Samo 12,5 posto mladih Hrvata u dobi od 18 do 34 godine obuhvaćeno je visokoškolskim obrazovanjem. Svi ostali pokušavaju naći svoje mjesto na tržištu rada. Mladi Hrvati prosječno počinju raditi u dobi od 21 godine, a kada i uspiju ući na tržište rada uglavnom dobivaju nesigurne ugovore na određeno vrijeme, rade u smjenama i vikendima bez plaćenih prekovremenih. To je, međutim, sudbina i većine ostalih mladih Europljana. Nesigurni ugovori i radna mjesta najveći su “krivac” za sve kasnije osamostaljenje mladih od roditelja, što se pomaknulo na tridesetak godina.

Nesigurni ugovori

Zbog rigidnoga radnog zakonodavstva koji štiti zaposlene na neodređeno vrijeme naši poslodavci većini novozaposlenih daju ugovore na određeno vrijeme: čak 37,9 posto mladih u dobi od 15 do 24 godine te 20,9 posto u dobi od 25 do 29 godina radi na određeno vrijeme. S druge strane, samo 7,9 posto zaposlenih u dobi od 30 do 54 godine ima nesigurne ugovore na određeno vrijeme.