Jedan od najvećih i najmoćnijih brodova britanske mornarice ovih će se dana iz domaće luke Portsmouth zaputiti na 13.000 kilometara udaljeno Falklandsko otočje. Zamjena plovila u vojnim je bazama rutinska i ne bi imala veće značenje da se, 30 godina nakon Falklandskog rata, nekoć sukobljene strane Ujedinjeno Kraljevstvo i Argentina nisu još jednom našle u otvorenoj diplomatskoj razmirici. Simbolika čina, kao i ime plovila HMS Dauntless (Neustrašiv) , nije mogla biti jasnija.

SAD traži pregovore

Posljednjih mjeseci uvijek tinjajuće pitanje Falklanda razbuktalo se nakon što je argentinska predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner od Britanije zatražila obnovu pregovora o budućnosti otočja. Britanci sustavno odbijaju pregovore, unatoč prijedlogu Washingtona da se oni otvore te upozorenjima da bi Kirchner na otočje mogla poslati vojne snage. Sredinom siječnja David Cameron sazvao je posebni sastanak odbora za nacionalnu sigurnost, pri čemu je uputio oštru kritiku zahtjevima Argentine nazvavši ih “kolonijalizmom”.

“Dok god stanovnici otočja žele ostati dijelom Ujedinjenog Kraljevstva, to im treba biti omogućeno”, rekao je Cameron. Odgovor argentinske predsjednice bio je jednako oštar.

“Britanci nastavljaju biti okrutna kolonijalistička sila u opadanju”, rekla je optužujući Britance da “uzimaju argentinske sirovine”.

Napetost je pojačana odlukom da princ William vojne pilotske vježbe obavi na Falklandskom otočju. Argentinci, koji otočje nazivaju Les Malvinas, takav čin smatraju uvredljivim naglašavajući njegov “politički sadržaj”. U Royal Air Forceu, kraljevskim zračnim snagama, tvrde da se radi o regularnom programu tijekom kojeg neće obavljati ceremonijalne dužnosti.

Okupljanje saveznika

Ekonomske teškoće Europe i Britanije Cristina Fernandez de Kirchner, omiljena u domovini zbog svoje popularne politike preraspodjele bogatstva, doživljava kao priliku da učvrsti svoju status u Argentini. U svojoj je nacionalnoj borbi odlučna; od političko-ekonomske grupacije Mercosur koju, osim Argentine, čine Urugvaj, Brazil i Paragvaj, traži zabranu pristanka brodova pod falklandskom zastavom u svoje luke. Ozbiljnost prijetnji dokazuje nedavni posjet britanskog ministra vanjskih poslova Williama Haguea Brazilu. Osnovna tema razgovora bila je, očekivano, odnos Brazila prema falklandskom pitanju. Iako je Hague najavio dobru volju zemalja Mercosura da se postigne dogovor, izjava brazilskog ministra vanjskih poslova Antonia Patriote ne ispunjava optimizmom: “Ministar mora znati da Brazil podržava Argentinu i otočje Malvinas”.

Traže podršku NATO-a

Teritorij koji je tema britansko-argentinskih razmirica udaljen je oko 480 kilometara od obale južne Amerike i gotovo 13.000 kilometara od Ujedinjenog Kraljevstva. Ipak, unatoč udaljenosti od Britanije, iz Port Stanleyja, glavnog grada otočja koje se sastoji od dva glavna i 776 manjih otoka, reakcije su uglavnom u korist Britanije. Otočje je jedno od 14 prekomorskih teritorija koji, iako nisu dio Ujedinjenog Kraljevstva, spadaju pod njegovu jurisdikciju. Među ostalim, Britanci su odgovorni za njihovu obranu i vanjske poslove. Cameron je najavio pojačane vojne snage na otočju koje sada čuva 130 britanskih vojnika. Ako se ne riješe razmirice s Argentinom i ne postigne dogovor sa zemljama Mercosura, očekuje se da će se Cameron za podršku obratiti Europskoj Uniji i NATO-u. Dodatne su tenzije očekivane; naime, ove godine planira se početak vađenja 8,3 milijarde barela nafte iz voda Falklandskog otočja, što će utrostručiti britanske rezerve. Argentinci, naravno, smatraju da se radi o njihovoj nafti.

Nepopustljivost Britanaca je očekivana - Falklandsko otočje za njih predstavlja sjećanje na trijumf Margaret Thatcher i ulogu Britanije kao svjetske sile. Nakon godina recesije početkom 80-ih, ratna pobjeda Britancima je vratila izgubljeno samopouzdanje. Tri desetljeća kasnije stanje britanske nacije vrlo je slično onome prije Falklandskog rata, činjenica koja je istovremeno simbolična i zabrinjavajuća.