Kako bi se s matematike skinuo krimen omraženog predmeta, Hrvatsko matematičko društvo (HMD) u dogovoru s Ministarstvom obrazovanja radi na nacionalnom kurikulumu za matematiku koji bi trebao rezultirati potpunim prekretom u pristupu učenju.
Igrom do znanja
Nove spoznaje pokazuju, naime, da se djeca kada uče matematiku trebaju igrati stvarnim predmetima i poučavati stvarne probleme, a tada je i njihov interes za matematiku bitno drugačiji. HMD je uobličio 13 općih ciljeva matematičkog obrazovanja, među kojima je usvajanje znanja i vještina koje omogućavaju uspješnu primjenu matematike u svakodnevnom životu.
Primjerice, djeca će na satu matematike vježbati kako čitati grafikone i statističke podatke iz novina, kako uštedjeti struju, učit će ih se što je kućni budžet i kako njime raspolagati. Postotke i njihovo značenje vježbat će na primjeru vlastitog džeparca, a uvest će se i igre karata i memorije, poput Crnoga Petra, potapanja brodova, matematičkog i binga, koje pomažu pri učenju.
Prema riječima predsjednika HMD-a prof. dr. Hrvoja Kraljevića, profesora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i bivšeg ministra znanosti, okvirni je kurikulum za matematiku za osnovnu školu dovršen.
Na onom detaljnom počelo se već raditi, a usvojen bi trebao biti do ljeta, najkasnije do jeseni. Potom slijedi izrada novih udžbenika i trogodišnja edukacija nastavnika.
Finci kao uzor
- Cilj nam je učiniti potpuni preokret u shvaćanju matematike. Trenutačno, 90 posto djece matematiku doživljava kao teret, a mi bismo htjeli da većina djece matematiku prihvati kao nešto korisno, no nećemo zaboraviti ni one jako talentirane - rekao je Kraljević.
Istaknuo je da je Hrvatskoj tu uzor bila Finska čiji su učenici zahvaljujući upravo načinu na koji se poučava matematiku godinama po rezultatima u samom svjetskom vrhu.
- U školi sečesto inzistira na posve nepotrebnim stvarima, pa se đaci ugnjave. Primjerice, uzmu se dva decimalna broja s puno znamenaka i onda se đake tjera da vježbaju njihovo dijeljenje, što je glupost, jer to čovjeku nikada ne treba, pogotovo danas kada postoji kalkulator - rekao je Kraljević.
U Hrvatskoj svaki drugi srednjoškolac koristi instrukcije iz matematike, pokazalo je istraživanje Borisa Jokića i Zrinke Radić s Instituta za društvena istraživanja. Unatoč tome, srednjoškolci su na nacionalnim ispitima od tri predmeta koji će se obvezno polagati na maturi najlošiji bili upravo iz matematike.
I rezultati PISA/OECD istraživanja, u kojem je sudjelovala i Hrvatska, pokazali su da naš đaci slabo znaju matematiku: bili smo 36. od 57 zemalja.
Primijenjena matematika
- Program matematike treba bitno rasteretiti, posebice pojedine teme. Nedopustvo je da nakon toliko godina školovanja ljudi ono što su naučili ne znaju primijeniti u svakodnevnom životu. I zato prelazimo na primijenjenu matematiku - rekao je prof. dr. Zvonimir Šikić, profesor na PMF-u, jedan od članova tima za izradu matematičkog kurikuluma.
 Igre za učenjeCrni Petar za vježbanje tablice množenja Na klupu se složi dvadeset karata licem okrenutih prema dolje. Na jednom setu karata nalaze se brojevi, a drugom računske operacije brojeva (primejrice, broj šest i 2x3). Djeca okreću dvije karte i ako one označavaju isti broj uzimaju ih, ako ne, vraćaju ih. Pobjednik je dijete koje skupi najveći broj parova. Remi s tablicama (za dva do tri igrača) Svakom se djetetu podijeli pet karata. Ostatak karata stavi se na hrpu i okrene licem prema dolje. Gornja se karta okrene i stavi pokraj složenih akrata. Djeca naizmjenično uzimaju ili okrenutu kartu ili najgornju neokrenutu kartu s hrpe, slažu parove s kartama koje imaju u ruci i slažu na stol, a jednu kartu odbacuju kao u klasičnom remiju. Pobjednik je onaj koji se prvi riješi svih karata. Matematički bingo Igra se kao običan bingo, samo što su na karticama koje izvlači voditelj matematički zadaci koje treba riješiti. Ako je rezultat broj koji učenik ima na svojem listiću, zaokružuje ga. Pobjednik je onaj tko ima sve zaokružene brojeve u jednom retku, stupcu ili dijagonali. |
| ‘Ja sam menadžerica, ne zanima me matematika’ ZAGREB - Nakon što su testirajući kandidate za posao otkrile da diplomirani ekonomisti ne znaju struku, ali nemaju ni opće kulture, jer neki od njih misle da je Sarkozy žena, Nada Čakar i Vlatka Sakar, o vlastitom su trošku izdale knjižicu “Iz drugog kuta” u kojoj su kroz priče iz života dale svoj pogled, među ostalim, i na naš obrazovni sustav. Jedna od njih nosi naziv “Zašto ne volim matematiku”. “Evo, razgovaram sa ženom koja bi se rado zaposlila kod nas kao nastavnik ekonomskih predmeta. Ali kada sam joj spomenula testiranja i iz osnova matematike (razina petog razreda osnovne škole), gotovo mi je uvrijeđeno priopćila da njoj matematika ništa ne predstavlja u životu, da je ona menadžerica od glave do pete, da je nitko ne može pratiti koliko je ambiciozna i da neće doći na testiranje. Kada sam joj rekla da onaj tko ne zna računati barem na razini trećeg razreda osnovne nema što tražiti ni u menadžmentu ni u ekonomiji, spustila je slušalicu”, navodi se u tekstu. Autorice zaključuju kako je takav stav prema matematici “pogreška obrazovnog sustava”, što je loše i pogrešno jer matematika, kažu, može biti zabavnija i od križaljke. I. K. B. |
Ivana Kalogjera-Brkić
