Germanist i muzikolog Viktor Žmegač, rođen 1929. u Slatini, jedan je od naših najznačajnijih intelektualaca. Doktorat znanosti stekao je 1959., a od 1971. pa sve do umirovljenja 1999. bio je redoviti profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2002. je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Autor je dvadesetak važnih djela i dobitnik brojnih nagrada.

Deset domaćih knjiga

Nikola Batušić: Na rubu potkove: uspomene

Autorova suptilna, ironijski-sjetna proza uspijeva zadržati slike djetinjeg i mladenačkog iskustva s bogatom panoramom zagrebačkog kulturnog života onoga doba. Jedno od najboljih autobiografskih djela hrvatske književnosti.

Nedjeljko Fabrio: Triemeron

Djelo zaokružuje autorovu trilogiju velikih obiteljskih romana, koja je svojom tematikom, tradicijskom vezanošću za europske romane klasične moderne i svojim specifičnim stilom jedna od bitnih tvorevina naše suvremene književnosti.

Aleksandar Flaker: Ruska avangarda II

Autor je tom knjigom zaokružio svoje intermedijalne studije o nekim središnjim stilskim pojavama europskog modernizma. Djelo izvanredno široka obzora treba čitati usporedo s “Književnim vedutama” istog pisca.

Miljenko Jergović: Volga, Volga

Iako je Volga automobilska marka, naslov budi i drukčije asocijacije. Taj roman, nazvan novela, teče poput rijeke, pun je mirnoće i životne mudrosti. Po tome je djelo u opreci s prečesto nervoznom suvremenom književnošću.

Radoslav Katičić: Litterarum studia

Djelo velika erudita koji prakticira svojevrsnu književnu, pismenosnu arheologiju južnoeuropskog srednjovjekovlja, na svakom čitatelju pristupačan način. Knjiga je zanimljiv pandan Curtiusovim studijama.

Mirko Kovač: Grad u zrcalu

Pisac se nadovezuje, poput Fabrija, na tradiciju novijeg obiteljskog romana, pokazujući koliko snage može biti u prozi koja subjektivnoj svijesti nameće suočavanje s potrebama povijesti.

Zoran Kravar: Antimodernizam

Intelektualno prodorna rasprava o nekim znakovitim strujanjima u europskoj duhovnoj povijesti prve polovice 20. stoljeća. Knjiga pruža uvid u dijalektički proces koji prati motive civilizacijske moderne i njezinih kritičara.

Julijana Matanović: Tko se boji lika još

Vrlo inventivna postmoderna proza koja se kombinatorički poigrava književnom imaginacijom, problemom fikcije, ulogom čitatelja. Spajanjem razigranosti i konstruktivizma djelo je reprezentativno u suvremenom literarnom kontekstu.

Delimir Rešicki: Aritmija

Tom se zbirkom lirike, koja sadrži mnoštvo antologijskih pjesama, autor definitivno potvrdio kao najsnažnija ličnost svoje generacije. Ta u posebnom smislu kozmopolitska poezija na uzbudljiv način umije originalan hermetizam prošarati bljescima neposrednog iskustva.

Ivan Slamnig: Ranjeni tenk

Posljednja zbirka jednog od najvećih hrvatskih pjesnika svjedoči o nepomućenoj svježini autora koji se vrlo uspješno opirao jednoličnoj ekskluzivnosti, napisavši stihove koji jedinstvenim sarkastičnim lakonizmom poniru u dubine ljudskog iskustva

10 stranih knjiga

Terry Eagleton: Ideja kulture

Knjiga se nadovezuje na autorovo djelo “The Illusions of Postmodernism” te pruža komunikativnu, opuštenu povijesnu panoramu kulturoloških tumačenja u svjetlu liberalnog neomarksizma, u diskursu koji je donekle srodan Frankfurtskoj školi.

Umberto Eco: Sulla Letteratura

Zbirka eseja slavnog pisca i znanstvenika sadrži sjajne analize književnih i kulturnopovijesnih problema u rasponu od antike do danas, spoznaje koje pozoran čitatelj ne zaboravlja. Knjiga svjedoči o tome kako znanstvenik širokih vidika može biti i opušten pisac, to jest da znanje i duhovita elegancija izraza ne bi smjele biti u opreci.

J. Fiedler i P. Feierabend (ur.): Bauhaus

Prije tri godine objavljena monografija dosad je najbogatija dokumentacija o legendarnoj njemačkoj ustanovi, bez koje je teško zamisliva likovnost (osobito dizajn) i arhitektura 20. stoljeća.

Günter Grass: Moje stoljeće

Virtuozno ispričane epizode iz povijesti 20. stoljeća, takoreći kalendar epohe u kojemu se prožimlju subjektivna iskustva i objektivna građa. Knjiga je osebujna kronika, koja se može čitati kao “slikovnica” i povijesni zapis u isti mah.

Jürgen Habermas: Zeitdiagnosen

Knjiga sadrži nekoliko od najvažnijih eseja istaknutog njemačkog filozofa i sociologa, zastupnika mlađe generacije Frankfurtske škole. To su lucidne analize suvremenog stanja duha i politike. Težišne teme: nedovršeni projekt moderne, ideja sveučilišta, moguće pouke iz katastrofa prošlosti.

K. Paul Liessmann: Teorije neobrazovanosti

Knjiga bečkog filozofa je uvjerljiv, vrlo sarkastičan obračun s obrazovnim sustavom u znaku “Bologne”. Nepobitnim argumentima ruši mit o “modernoj”, a zapravo birokratski funkcionaliziranoj naobrazbi.

Herta Müller: Atemschaukel

Novi roman ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade, “Ljuljačka daha”, vrhunsko je djelo. Čitatelj koji uranja u neobično sugestivnu prozu o užasima u totalitarnim režimima, lirski zgusnutu i refleksivnu u isti mah, uvjerit će se da je odluka o nagradi bila opravdana.

Amos Oz: Priča o ljubavi i tmini

Veliki izraelski pisac pružio je potresno pripovjedno djelo o ljudskim sudbinama u kobnim povijesnim okolnostima.

Rüdiger Safranski: Koliko globalizacije čovjek može podnijeti?

Oštroumna, filozofski utemeljena knjiga o političkoj, kulturnoj i psihičkoj postmoderni. Jedna od najboljih esejistički napisanih analiza globalizacije kao fenomena i krilatice.

George Steiner: Gramatike stvaranja

U doba inflacije postmodernih relativizama knjiga zastupa gotovo patetičan diskurs, a zalaže se za pravo pojedinca na osobno duhovno opredjeljenje. Vrlo dojmljiv pledoaje za demontažu suvremene pomodnosti.