Najbolje što su Hrvati dali znanosti

Objavljeno: 04.10.2009

Znanstvena otkrića i izumi jedan su od najboljih načina na koji se može osigurati prepoznatljivost neke male nacije u svijetu.

No, što su Hrvati dali svjetskoj znanosti i tehnici? To pitanje postavili smo petorici uglednih znanstvenika, povjesničara i popularizatora znanosti.

Oni su napravili svoj izbor pet najvećih hrvatskih dostignuća u svijetu uzimajući kao kriterij da su osobe koje stoje iza tih velikih djela Hrvati ili rođeni u Hrvatskoj. Znanstvena novinarka Jutarnjeg lista dodala je svoju listu. 




Vlatko Silobrčić, akademik

Uzeo sam u obzir ukupnu povijest, premda stoji činjenica da je moderna znanost ipak nešto posve drugo, prije svega po svojoj metodologiji. Opredijelio sam se za ovih pet (poredanih kronološki):

Kao dobar početak uzimam benediktinca Hermana Dalmatinca iz 12. stoljeća.   Svojim je prijevodima upoznao Europu s arapskim te posredno i grčkim tekstovima. Napisao je i originalno djelo iz meteorologije “De essentiis”. Vjerujem da je prvi naš znanstvenik koji je imao zapaženu ulogu u svijetu znanosti.

Ruđer Bošković sigurno je jedan od naših najuglednijih i najsvestranijih znanstvenika. Surađivao je sa znanstvenicima po cijeloj Europi, a napisao je i više od stotine znanstvenih djela u područjima kojima se bavio. Svakako treba spomenuti njegovo djelo “Philosophiae Naturalis Theoria”. 

Može se raspravljati u kojoj je mjeri Nikola Tesla znanstvenik u najstrožem smislu te riječi, ali njegova izumiteljska kreativnost ima u svijetu rijetke premce. 

Andrija Mohorovičić istraživao je dosta na području meteorologije, ali mu je svjetski ugled priskrbilo istraživanje potresa, iz čega je proisteklo njegovo otkriće plohe diskontinuiteta koja je i danas poznata pod imenom Mohorovičićev diskontinuitet.

Kemičar Lavoslav Ružička dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1939. godine za sintezu spolnih hormona. Sama nagrada svjedoči o važnosti njegovih otkrića.
  • 1. Djelo ‘De essentiis’ Hermana Dalmatinca
  • 2. Djelo ‘Philosophiae Naturalis Theoria’ Ruđera Boškovića
  • 3. Izumi Nikole Tesle
  • 4 . Mohorovičićev diskontinuitet
  • 5. Nobelova nagrada Lavoslava Ružičke

Stipe Kutleša, povjesničar znanosti

Najveće hrvatsko znanstveno dostignuće u svjetskoj znanosti je teorija sila i strukture tvari Ruđera Josipa Boškovića prema kojoj je on uveo privlačno-odbojne sile koje su odgovorne za procese i u mikrosvijetu i u kozmičkim razmjerima. Teorija sila u načelu odgovara suvremenim znanstvenim spoznajama u fizici.

Ono što je o strukturi Zemlje Bošković teorijski naslutio, to je Andrija Mohorovičić dokazao analizom potresa i otkrićem plohe diskontinuiteta koja razdvaja koru i plašt Zemlje. 

To je nedvojbeno jedna od najvažnijih spoznaja u seizmologiji 20. stoljeća.  Mohorovičićev sin Stjepan za svjetsku je znanost najvažniji po tome što je 1934. godine teorijski predvidio postojanje pozitronija na zvijezdama. Pozitronij, kao vezano stanje jednog pozitrona i jednog elektrona, eksperimentalno je otkriven 1951., a njegovo je postojanje u zvijezdama potvrđeno 1984. godine.

Među najveća postignuća hrvatske znanosti spadaju i ona dvojice hrvatskih nobelovaca u organskoj kemiji: Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke. Od prilično velikog broja izuma hrvatskih izumitelja, svakako su najveći i za svjetsku znanosti i tehnologiju najznačajniji izumi Nikole Tesle koji su izmjeničnu struju uveli u široku upotrebu.

Također su aktualni njegovi izumi bežičnog prijenosa energije i poruka.
  • 1. Teorija sila i struktura tvari Ruđera Boškovića
  • 2. Mohorovičićev diskontinuitet
  • 3. Predviđanje pozitronija Stjepana Mohorovičića
  • 4. Nobelova nagrada Ružički i Prelogu
  • 5. Izumi Nikole Tesle

Vladimir Paar, akademik

Boškovićev model strukture tvari u kojemu su osnovne čestice tvari ustvari točkasti izvori sile, koja je ovisno o udaljenosti izmjenično privlačna i odbojna. Boškovićev model imao je vrlo značajan utjecaj na fizičare i kemičare u 19. stoljeću i dao je poticaj za znanstveni razvoj. 

Do otkrića Mohorovičićeva diskontinuiteta, naglog skoka gustoće na prijelazu između Zemljine kore i unutrašnjeg plašta, Andrija Mohorovičić je došao u Zagrebu briljantnom analizom pokupskog potresa 1909. godine. To je najveće znanstveno otkriće ikad postignuto u Hrvatskoj. 

Nikola Tesla izumio je velik broj efikasnih elektrotehničkih uređaja koji rade koristeći izmjeničnu električnu struju, ali je došao i do izuma radioveze, izum logičkog sklopa “I” koji je bitan za rad kompjutora itd. Svojim otkrićima na polju elektrotehnike dao je bitan doprinos drugoj tehnološkoj revoluciji na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. 

Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog za svoja su otkrića kemijskih struktura i svojstava na području organske kemije nagrađeni Nobelovom nagradom.

Milutin Milanković, koji je rođen i školovao se u Hrvatskoj, dokazao je da se na Zemlji periodično izmjenjuju ledena doba i doba globalnog zatopljenja, s periodom od oko sto tisuća godina.

U svjetskoj znanosti ti su klimatski ciklusi dobili naziv Milankovićevi ciklusi.
  • 1. Boškovićev model strukture tvari
  • 2. Mohorovičićev diskontinuitet
  • 3. Izumi Nikole Tesle
  • 4. Nobelove nagrade Ružičke i Preloga
  • 5. Milankovićevi ciklusi

Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe

Znanstveni uspjesi su teško mjerljivi, posebno ako se uspoređuju znanstvena dostignuća u različitim disciplinama, pa ovaj popis predstavlja moj osobni izbor bez rangiranja.

 Ruđer Bošković je bio svestrani znanstvenik koji je svojim djelima ostavio pečat u brojnim disciplinama. Među njegovim najvećim dostignućima je postavljanje teorije atoma, prema kojoj je materija sastavljena od istih elemenata koje različiti zakoni čine različitima.  

 Vladimir Prelog cijeli je život bio zaokupljen problemima prostorne građe molekula. Nastavljajući rad svoga učitelja Ružičke, objasnio je strukture stereoida te razvio i sintezu prvih kemoterapeutika.

 Lavoslav Ružička se posvetio proučavanju kemijske strukture prirodnih spojeva poput tarpena (važnog za industriju parfema) i spolnih hormona, za što je i dobio Nobelovu nagradu iz kemije. 

Nikola Tesla jedan je od najvećih svjetskih izumitelja u povijesti, osoba koja je svojim idejama i djelima fascinirala i otvarala nova područja brzinom koju njegova okolina nije mogla pratiti. 

Faust Vrančić spada u velikane tehničkih znanosti 16. i 17. stoljeća. Njegovo djelo “Machinae novae” predstavlja iznimno vrijedno tehničko djelo u kojem su opisane različite naprave, konstrukcije i pronalasci, njih 56, među kojima su viseći most i opis padobranca.
  • 1. Boškovićeva teorija atoma
  • 2. Nobelova nagrada Vladimira Preloga
  • 3. Nobelova nagrada Lavoslava Ružičke
  • 4. Izumi Nikole Tesle
  • 5. Djelo ‘Machinae novae’ Fausta Vrančića

Korado Korlević, voditelj centra Višnjan

Naravno da se odmah nameću Nikola Tesla, Andrija Mohorovičić, Ivan Vučetić, Ivan Lupis-Vukić, David Schwarz, Slavoljub Penkala, Milutin Milanković, ali bez obzira na izume koji su oblikovali današnju spoznaju, oni nekako pripadaju već prošlom, racionalnom, fokusiranom 20. stoljeću.

Nakon kulminacije superspecijalizacija, koje u 20. stoljeću simbolizira Einsteinov lik, postavljam si pitanje kako će izgledati znanstvenik 21. stoljeća?

Sve mi se više nameće misao da će to biti netko širokih interesa, sposoban za sintezu znanja iz različitih područja znanosti, tehnologija i umjetnosti, neki “neorenesansni” lik, neki novi Leonardo. 

Gledajući onda u prošlost Europe i svijeta, spoznao sam da je najbliži tome idealu Ruđer Bošković koji je u svoje vrijeme, stvaranjem pisanjem i ili prepiskama, dao važan doprinos razvoju matematike, astronomije, geodezije, optike, teoriji tvari i diplomaciji. Jednostavnim slijedom razmišljanja otkrio je da na Mjesecu nema zraka, da se pogreške tadašnjih teleskopa daju riješiti, da se mjerni instrumenti daju jednostavno poboljšati, da se Zemlja i planeti daju premjeriti. 
  • 1. Djela Ruđera Boškovića
  • 2. Izumi Nikole Tesle
  • 3. Mohorovičićev diskontinuitet
  • 4. Sustav klasifikacije otisaka prstiju Ivana Vučetića
  • 5. Izum torpeda Ivana Lupisa-Vukića

Tanja Rudež, Jutarnji list

Teslin višefazni sustav izmjenične struje, koji je 1896. godine pokrenut s vodopada Nijagare, najveći je spomenik genijalnog izumitelja, ali i njegove domovine, jer se i sada koristi diljem svijeta. Tijekom života nedovoljno shvaćen, Nikola Tesla je nakon smrti proglašen i ocem radiotehnike.

Mohorovičićevo otkriće plohe diskontinuiteta, koja odjeljuje koru od plašta Zemlje, jedno je od najvećih otkrića u seizmologiji 20. stoljeća i najvažnija znanstvena spoznaja do koje je ikad došao neki znanstvenik radeći u Hrvatskoj.

Kemičari Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, koji su živjeli i radili u Švicarskoj, zasad su jedini hrvatski znanstvenici koji su ušli u Nobelov hram besmrtnika.

Obojica su nagrađena za postignuća na području organske kemije, Ružička je Nobela dobio 1939. godine, a Prelog 1975. godine.

Paleontolog Dragutin Gorjanović Kramberger 1899. godine došao je do senzacionalnog otkrića, ostataka neandertalaca u Krapini.

Ta je zbirka najveća skupina kostiju neandertalaca skupljenih na jednome mjestu. Krapinski je pračovjek, pak, opisan na 20 jezika.

U svome djelu “Teorija prirodne filozofije”, objavljenom u Beču 1758. godine, Ruđer Bošković iznosi da je sve materija i kretanje. Po njemu je materija sastavljena od istih čimbenika. Bohrov model atoma direktan je potomak Boškovićeva modela atoma.
  • 1. Teslin višefazni sustav
  • 2. Mohorovičićev diskontinuitet
  • 3. Nobelove nagrade Preloga i Ružičke
  • 4. Krambergerovo otkriće krapinskog neandertalca
  • 5. Boškovićeva teorija prirodne filozofije

Tanja Rudež

Broj preporuka: 3

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

magazinrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen