EKSKLUZIVNO

Najmoćniji svjetski kustosi: MSU im se svidio, Zbirka Sudac ih je iznenadila

  • Kolekcionar Marinko Sudac pokazuje gostima svoj virtualni muzej avangarde

    Rade Sarađen

Objavljeno: 24.01.2010

Devet članova CIMAM-a sastalo se u Zagrebu kako bi dogovorili detalje godišnje konferencije u Šangaju

ZAGREB - Daleko od očiju javnosti u subotu su Zagreb i novi Muzej suvremene umjetnosti posjetili najmoćniji ljudi moderne umjetnosti na svijetu.

Riječ je o Izvršnom odboru (CIMAM) svjetskog udruženja muzeja suvremene umjetnosti (ICOM), u kojem sjede direktori i kustosi eminentnih institucija kao što su pariški Centre Pompidou ili londonski Tate. Oni odlučuju o trendovima, kanonima i razvoju suvremene umjetnosti u svijetu, oni formuliraju postulate i programe, oni potiču rasprave i promoviraju najbolje od onoga što umjetnost danas jest.

Sastanak zbog Šangaja

Bilo bi to isto, kaže viši kustos u MSU i član CIMAM-a Tihomir Milovac, kao kad bi Zagreb posjetili šefovi država Europske unije. Čast je, dakle, izuzetna, a ukazali su je: Manuel Borja (direktor muzeja “Kraljica Sofija” iz Madrida), Kwok Kian Chow (direktor Nacionalne galerije umjetnosti u Singapuru), Robert Fleck (direktor muzeja “Bundeskunsthalle” iz Bonna), Kasper König (direktor muzeja “Ludwig” iz Kölna), Sheena Wagstaff (glavna kustosica Tate moderne galerije iz Londona), Zdenka Badovinac (direktorica Moderne galerije iz Ljubljane), Pilar Cortada (kustosica u Muzeju suvremene umjetnosti iz Barcelone) i Sabine Breitweiser (kustosica iz Beča).

- Sastali smo se kako bismo pripremili veliku konferenciju u Šangaju ove godine. Naša je prisutnost tamo od velikog značaja, jer je ta zemlja u proteklih nekoliko godina otvorila čitav niz muzeja.

Reflektiranje posebnosti

Osim toga, načelno smo razgovarali i o mogućnosti da 2011. godine u Zagrebu organiziramo veliku konferenciju - kaže Milovac.

Dakako, interni je sastanak bila i prilika da svjetska muzejska elita pogleda i novu zgradu MSU, njegovu kolekciju, kao i aktualnu izložbu Aleksandra Srneca. - Zgrada muzeja je uistina impresivna, kao i zbirka, koja pokazuje da je razvoj umjetnosti u Hrvatskoj nešto drugačiji i ukorijenjen je u lokalni historijski kontekst. Ta je vrsta različitosti nešto što naša organizacija podržava, jer je važno da muzeji diljem svijeta reflektiraju takve posebnosti. Ova zbirka je vrlo specifična i predstavlja dobar potencijal za razvoj - kaže Manuel Borja, direktor muzeja “Krajica Sofija” iz Madrida i aktualni šef moćnog odbora. To je, uzgred budi rečeno, muzej u kojima se čuva monumentalna Picassova “Guernica”. Upoznajemo ga s činjenicom da je na otvaranju Srnecove izložbe došlo više posjetitelja nego što ih dolazi na nogometne utakmice, a on kaže da je takva situacija i u Madridu, usprkos “galacticosima”.

Artefakti moraju imati priču

- Godišnje u Sofiju, Prado i Thyssen-Bornemiszu (tri madridska muzeja koja čine tzv. Promenadu umjetnosti, op.a.) dođe otprilike 6 milijuna ljudi, što je više od godišnjeg posjeta Real Madridu na Santiago Bernabeu. Da bi bili privlačni, muzeji moraju imati sjajne profesionalce koji ih vode, genijalne umjetnine, ali više od svega, moraju znati ispričati priču koja će pomoći ljudima da bolje razumiju svijet oko sebe. I da neprestano postavljaju pitanja - kaže Borja.

Njegova kolegica iz Beča, kustosica Sabine Breitweiser, naglašava da su muzeji satkani od žive tvari, koja je stalno u pokretu.

- Artefakti nisu mrtvi, već uvijek moraju pozivati na diskusiju. Ovdje je to još zanimljivije jer su umjetnine povijesno izmještene, s obzirom na to da su nastale u drugom kontekstu, dok je Hrvatska još bila u Jugoslaviji. Mislim da ovaj muzej ima veliki potencijal - zaključuje Breitweiser.

Impozantna kolekcija

Nakon obilaska muzeja i izložbe Aleksandra Srneca, muzealci su posjetili i najstrastvenijeg hrvatskog kolekcionara avangarde, Marinka Sudca. On u svojoj privatnoj zbirci ima gotovo 15.000 radova, u rasponu koji je teško obuhvatiti u jednoj rečenici. Ako se uzme isječak onoga što se moglo vidjeti od te zbirke, onda treba reći da se tu nalazi kompletna kolekcija beogradskog nadrealističkog časopisa Zenit, originalni istoimeni almanah grupe Plavi jahač iz 1912., pisma Victora Vasarelyja, pa radovi grupe Gorgona, EXAT 51, rukopisi Vlade Marteka i Mladena Stilinovića, radovi Marine Abramović... Impozantna kolekcija ostavila je goste bez riječi, a glavnu kustosicu iz Tatea, Sheenu Wagstaff, sa samo jednom rečenicom.

- Ovo je izvanredno! - zaključila je Wagstaff.

Broj preporuka: 43

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen