Na najfrekventnijem tržištu nekretnina, zagrebačkome, na kojemu se pretpostavlja da nedostaje oko 20 tisuća smještajnih jedinica, tražene cijene kuća i stanova u lipnju niže su za 2,2 posto u odnosu na isti mjesec lani.

Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u lipnju je iznosila 2061 euro po četvornome metru, jedan posto manje nego prošle godine u istom mjesecu. Stanovi u središtu i dalje su najskuplji s prosječnom cijenom od 2547 eura, što je čak 24 posto više od prosjeka. Prosječna tražena cijena stana u lipnju u sjevernoj, podsljemenskoj zoni u Zagrebu, 16 je posto viša od prosjeka, a 18 posto od cijene u naseljima na jugoistoku kao što su Borovje ili Savica.

Cijene su više od prosjeka i na području Donjega grada i na Trešnjevci, a najniže su u Novom Zagrebu. Prema riječima Dubravka Ranilovića, predsjednika udruženja posrednika u prometu nekretnina pri HGK, došlo je pravo vrijeme za kristaliziranje tržišta.

Što podiže cijene kvadrata • dobar pogled • mjesto za parkiranje • dostupan javni prijevoz • kvalitetna gradnja • blizina i dostupnost    različitih sadržaja • pametan raspored prostorija

- Kvalitetnim stanovima cijena će sve više rasti, a nekvalitetnima će padati. Smatram da će gotovo 70 posto stambenog fonda pasti, što zbog lokacija, projekata, planiranja i urbanizma - rekao je Ranilović te dodao kako će biti najveći problem s građevinskim zemljištima jer će njihova cijena pasti tek kad investitori prihvate realne cijene na tržištu.

Problem je i prevelika izgrađenost po parcelama, nedostatak lokacija na kojima se može graditi, a i banke su postrožile uvjete kreditiranja. Kad je riječ o brojci od 20 tisuća smještajnih jedinica koje se potražuju u metropoli, ona nije realna jer, smatra Ranilović, barem pet tisuća građana koji traže stan ili kuću nisu kreditno sposobni.

I luksuznijim stanovima cijene stagniraju ili padaju, posebice u podsljemenskoj zoni, od Gračana, preko Mlinova, Bijenika i Šestina, gdje je došlo do tolike preizgrađenosti da se gubi ekskluzivnost.

Na ekskluzivnijim lokacijama cijene su pale i deset posto, osim na Prekrižju, Šalati ili Pantovčaku, no ondje se ništa i ne gradi, dok je cijelo područje Šestina u stagnaciji. Cijene se kreću od 2500 do 2700 eura po četvornome metru, što je jednako kao i prošle godine. Na Srebrnjaku će nakon što Ingra sagradi stanove kvadrat koštati 3000 eura, a najskuplji su zasad stanovi na Šalati - od 3500 do 4000 eura. Ubrzo će ih preteći oni u Cesarčevoj ulici, gdje će, očekuje se, kvadrat biti između četiri i pet tisuća eura.


Kliknite za uvećanje

Prosjek je ipak samo prosjek jer u svakom dijelu grada postoje mikrolokacije na kojima su kvadrati mnogo vredniji. Primjerice, u Središću, iako je u jeftinom Novom Zagrebu, cijene se penju i do 2500 eura zbog blizine Bundeka. Najbliži stanovi uz jezero Jarun dosegnuli su cijenu kao najekskluzivniji u centru, oko tri tisuće eura po metru četvornome. Blizina Avenue Malla u Novom Zagrebu u tom je dijelu podigla cijenu stanova na 2000 eura.

Cijena kuća u Zagrebu niža je u prosjeku za 43 posto u odnosu na stanove. Prosječna tražena cijena kuća u Zagrebu i okolici u lipnju je iznosila 1182 eura za četvorni metar, što je čak devet posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Građevinska zemljišta u Zagrebu i okolici, čija cijena neće tako skoro pasti, mogu se pronaći po prosječnoj cijeni od oko 300-tinjak eura po četvornome metru.

Goran Penić