Najviše otkaza potrebno u državnoj upravi
ZAGREB - Ima ih 65.000, uglavnom imaju završenu samo srednju školu, u državnoj upravi ostaju barem deset godina i prosječno zarađuju tek nešto više od 3000 kuna. To su hrvatski državni službenici koji su već godinama na udaru građana kao lijeni i spori, a u posljednje vrijeme sve češće ih prozivaju i europske institucije zbog neučinkovitosti i nestručnosti.
Upravo su te "osobine" naše administracije navedene nedavno i kao glavni razlog za blokadu 130 milijuna eura iz pretpristupnih fondova Europske Unije.
Zahtjev Svjetske banke
Prema nekim procjenama iz same državne uprave, posljednjih godina je iz MORH-a otišlo oko 16.000 ljudi, iz policije još nekoliko tisuća, a iz same administracije od 2005. otišlo je više od 4000 ljudi. Prema zahtjevima Svjetske banke, udio izdvajanja za plaće u javnom sektoru, dakle i javnim službama i državnoj administraciji, sa 11 posto BDP-a trebao je do 2007. biti smanjen na 9,5 posto, a Hrvatska je trenutno, prema tvrdnjama iz Vlade, na desetak posto. Određeni pomaci, dakle, postoje, no očito je prema prigovorima koji neprestano stižu iz EU kako se niti jedna garnitura do sada nije uhvatila u koštac s ozbiljnom reformom sporog, neučinkovitog državnog aparata.
Kako bi pripremila reformu uprave, Hrvatska je ušla u projekt vrijedan više od 600.000 eura tijekom kojega bi nezavisna revizija do kraja godine trebala pročešljati ministarstva i državne urede i utvrditi koje su glavne prepreke boljoj učinkovitosti uprave, postoji li višak službenika i koliki je.
- Moja je procjena da na jedno radno mjesto potrebno u državnoj upravi dolaze minimalno dva zaposlenika! Svaka garnitura u kadrovskoj rošadi dovlači nove ljude koji poslije dolaska nove vlasti nikamo ne odlaze. I dan danas znam vidjeti neke službenike koji su došli u našem mandatu - prepričava jedan od ministara iz Račanove Vlade koji je želio ostati anoniman. Kaže da je od prevelikog broja službenika još veći problem njihova nekvaliteta.
- Godinama je na djelu negativna selekcija, plaće su male i u državnoj službi ostaju samo oni koji ne mogu naći bolje plaćen posao ili im posao u državnoj upravi služi samo kao pokriće za neke druge 'aktivnosti' - kaže naš sugovornik, bivši ministar.
Trećina - nepotrebna
I jedan od sadašnjih dužnosnika slično je opisao situaciju u jednom ministarstvu rekavši da jedna trećina službenika svoj posao radi izvrsno, trećina dobro, dok jedna trećina uopće nije potrebna.
Unatoč takvim procjenama, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za upravu Antun Palarić tvrdi da su priče o preglomaznoj državnoj upravi - bedastoće! Hrvatska ima oko 65.000 službenika (uključujući policiju i sudstvo), dvostruko manja Slovenija ima ih oko 35.000, a dvostruko veća Austrija 133.000. - Hrvatska u usporedi s drugim zemljama ima čak premalo službenika! Pa i EU nam neprestano prigovara nedovoljnu administrativnu kapacitiranost.
U prošlom mandatu smanjen je broj zaposlenih, no u ovom mandatu neće biti nikakvog dramatičnog smanjenja broja službenika - kaže Palarić. Osnovni problemi, ističe, bili su nemogućnost bržeg napredovanja i rasta plaće. Državni službenik, naime, prvih 14 mjeseci radi kao pripravnik za plaću od 2800 kuna, da bi sljedećih pet godina imao oko 3500 kuna.
Pooštreni kriteriji
- Naravno da u državnoj službi ima i neradnika, ali najnovijim zakonskim izmjenama pooštrili smo kriterije za primanje i rad u službi - kaže Palarić.
U Sindikatu državnih službenika i namještenika također tvrde da nema viška službenika. - U zemlji sa svega sedam posto visokoobrazovanih i dobro plaćenim privatnim sektorom teško ćemo privući veći broj visokoobrazovanih u državne službe - kaže glavni tajnik Sindikata Siniša Kuhar.
Nataša Božić, Gordana Galović
Upravo su te "osobine" naše administracije navedene nedavno i kao glavni razlog za blokadu 130 milijuna eura iz pretpristupnih fondova Europske Unije.
Zahtjev Svjetske banke
Prema nekim procjenama iz same državne uprave, posljednjih godina je iz MORH-a otišlo oko 16.000 ljudi, iz policije još nekoliko tisuća, a iz same administracije od 2005. otišlo je više od 4000 ljudi. Prema zahtjevima Svjetske banke, udio izdvajanja za plaće u javnom sektoru, dakle i javnim službama i državnoj administraciji, sa 11 posto BDP-a trebao je do 2007. biti smanjen na 9,5 posto, a Hrvatska je trenutno, prema tvrdnjama iz Vlade, na desetak posto. Određeni pomaci, dakle, postoje, no očito je prema prigovorima koji neprestano stižu iz EU kako se niti jedna garnitura do sada nije uhvatila u koštac s ozbiljnom reformom sporog, neučinkovitog državnog aparata.
Kako bi pripremila reformu uprave, Hrvatska je ušla u projekt vrijedan više od 600.000 eura tijekom kojega bi nezavisna revizija do kraja godine trebala pročešljati ministarstva i državne urede i utvrditi koje su glavne prepreke boljoj učinkovitosti uprave, postoji li višak službenika i koliki je.
- Moja je procjena da na jedno radno mjesto potrebno u državnoj upravi dolaze minimalno dva zaposlenika! Svaka garnitura u kadrovskoj rošadi dovlači nove ljude koji poslije dolaska nove vlasti nikamo ne odlaze. I dan danas znam vidjeti neke službenike koji su došli u našem mandatu - prepričava jedan od ministara iz Račanove Vlade koji je želio ostati anoniman. Kaže da je od prevelikog broja službenika još veći problem njihova nekvaliteta.
- Godinama je na djelu negativna selekcija, plaće su male i u državnoj službi ostaju samo oni koji ne mogu naći bolje plaćen posao ili im posao u državnoj upravi služi samo kao pokriće za neke druge 'aktivnosti' - kaže naš sugovornik, bivši ministar.
Trećina - nepotrebna
I jedan od sadašnjih dužnosnika slično je opisao situaciju u jednom ministarstvu rekavši da jedna trećina službenika svoj posao radi izvrsno, trećina dobro, dok jedna trećina uopće nije potrebna.
Unatoč takvim procjenama, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za upravu Antun Palarić tvrdi da su priče o preglomaznoj državnoj upravi - bedastoće! Hrvatska ima oko 65.000 službenika (uključujući policiju i sudstvo), dvostruko manja Slovenija ima ih oko 35.000, a dvostruko veća Austrija 133.000. - Hrvatska u usporedi s drugim zemljama ima čak premalo službenika! Pa i EU nam neprestano prigovara nedovoljnu administrativnu kapacitiranost.
U prošlom mandatu smanjen je broj zaposlenih, no u ovom mandatu neće biti nikakvog dramatičnog smanjenja broja službenika - kaže Palarić. Osnovni problemi, ističe, bili su nemogućnost bržeg napredovanja i rasta plaće. Državni službenik, naime, prvih 14 mjeseci radi kao pripravnik za plaću od 2800 kuna, da bi sljedećih pet godina imao oko 3500 kuna.
Pooštreni kriteriji
- Naravno da u državnoj službi ima i neradnika, ali najnovijim zakonskim izmjenama pooštrili smo kriterije za primanje i rad u službi - kaže Palarić.
U Sindikatu državnih službenika i namještenika također tvrde da nema viška službenika. - U zemlji sa svega sedam posto visokoobrazovanih i dobro plaćenim privatnim sektorom teško ćemo privući veći broj visokoobrazovanih u državne službe - kaže glavni tajnik Sindikata Siniša Kuhar.
Kako dati otkaz državnom službeniku1. korak; ukidanje određenog radnog mjesta2. korak; službenik se stavlja na raspolaganje 3. korak; Vlada mora vidjeti postoji li potreba za tim službenikom u nekom drugom uredu 4. korak; ako ne postoji potreba, slijedi otkaz (kod sustavnog zbrinjavanja nude se otpremnine) |
Nataša Božić, Gordana Galović
Broj preporuka: 0
NAKON ŠTO JE UBIO POLITIČARA NAZVAO PRIJATELJA
