ZAGREB - Za mala i srednja poduzeća, koja ukupno zapošljavaju gotovo 900 tisuća ljudi, jedan od najvećih problema danas je raširenost “kulture” neplaćanja. Stoga rješavanje problema nelikvidnosti smatraju ključnim za poslovanje.
- Kao što je to u slučaju korupcije, treba uvesti nultu stopu tolerancije i za nelikvidnost - rekao je Velimir Šonje, vlasnik tvrtke Arhivanalitika, na okruglom stolu koji se bavio problemom financiranja malih i srednjih poduzeća.
Neplaćanje potiče korupciju
Kako bi se riješio problem nelikvidnosti, Šonje smatra da bi Hrvatska trebala slijediti europsku Direktivu za kašnjenjem s plaćanjem. A ona kaže da država morati platiti obveze u roku od 30 dana, u suprotnom plaća zatezne kamate i posebnu jednokratnu kaznu. Za poduzeća je rok 45 dana.
U Hrvatskoj, međutim, kriza je svima dala za pravo da sami definiraju rokove. Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzeća pri HUP-u, u tom vidi izvor korupcije.
- Korupcija počinje kada trgovačko društvo među 100 faktura nakon dvjesto dana bira koju će platiti - smatra on. Tu se otvara velik prostor za mito.
Banke ipak daju kredite
Osim problema naplate, mala i srednja poduzeća muči i vraćanje starih, mahom kratkoročnih kredita te dobivanje novih. Njih 12,7 posto lani je imalo problem s vraćanjem kredita. Prije krize pak udjel loših plasmana iznosio je 6,5 posto. Ipak, kako pokazuje analiza Arhivanalitike izrađene za HUB, banke su u anketi iznijele da će ove ove godine najviše kreditirati mala i srednja poduzeća.
Jeftiniji stečaj
Njima će krediti porasti 12 posto, velikim poduzećima 10 posto, a stanovništvu tek dva posto. Kako bi se ojačao kapital malih i srednjih poduzeća, njihov najveći problem, Arhivanalitika predlaže i poseban porezni tretman. Primjerice, odgodu plaćanja poreza na dobit i mogućnost uvođenja nižih stopa, ovisno o razini zadržane dobiti.
Fondovi rizičnog kapitala, smatra Šonje, predstavljaju korak u dobrome smjeru, ali nije dovoljan jer će utjecati na mali broj poduzeća. Nužnim smatra i pojeftinjenje stečaja, odnosno što brži izlazak neuspješnih s tržišta.
