ZAGREB - Objavljivanje panorame novijega srpskog pjesništva “Nebolomstvo” novosadske profesorice Bojane Stojanović Pantović, u izdanju Hrvatskoga društva pisaca prije četiri godine, izazvalo je skandal na ovdašnjoj sceni jer su u panoramu, bile uvrštene i pjesme pristaša velikosrpske ideologije Matije Bečkovića, Gojka Đoge i Rajka Petrova Noge, što je bilo dovoljno da razjari i ministra kulture Biškupića koji je prozivao sve koje je smatrao odgovornima.
Otpor totalitarizmu
Malo je teže zamisliti da bi se takvo što moglo ponoviti danas, kad je objavljena i najnovija antologija u izdanju V.B.Z.-a, pod naslovom “Iz muzeja šumova” urednika Nenada Miloševića, zasad popraćena tek kompetentnom kritikom Marka Pogačara.
U antologiju je uvršteno 32 pjesnika, a obuhvaćeno je razdoblje od 1988. do 2008. , mahom glasovi “pobune i otpora totalitarizmu stvarnosti”. “Srpska poezija s početka stoljeća ...iza sebe ima izuzetnu tradiciju koja joj stalno izmiče...prvenstveno zbog višedesetljetnog manipulativnog odnosa vlasti prema njoj. Takva se situacija ne može razriješiti radom jednog uma, već slobodnim, ničim opterećenim odnosom prema tradiciji svih zainteresiranih, prije svega pjesnika i kritičara”, zaključuje Milošević u opsežnom eseju.
Mlade pjesnikinje
Antologiju otvaraju pjesme Zvonka Karanovića, a zatvaraju pjesme Maje Solar, uz napomenu priređivača da u najnovijoj generaciji srpske poezije prevladavaju žene, što je zanimljiva podudarnost s hrvatskom pjesničkom scenom. Konkretno, to su pjesnikinje mlađega naraštaja, od Milene Marković preko Danice Pavlović do Ljiljane Jovanović, od kojih je većina vezana uz AŽIN, školu poezije i teorije koju je osnovala pjesnikinja i kritičarka Dubravka Đurić.
