ZAGREB - Hrvatska ima jedan od najglomaznijih i najneučinkovitijih upravnih aparata u Europi, pokazuje istraživanje koje smo proveli uspoređujući stanje javne uprave u Hrvatskoj i okolnim zemljama.
Prema tim podacima, u državnoj upravi i javnim službama te u lokalnoj samoupravi i komunalnim poduzećima u nas je zaposlen gotovo svaki 11. stanovnik ili njih oko 387.000, što je 8,7 posto stanovništva. To znači da, ako se u obzir uzmu i članovi obitelji, gotovo polovina Hrvata ovisi o državnom ili lokalnim proračunima ili, pak, o državnim i komunalnim poduzećima.
Manji i bolji
U okolnim zemljama državna i lokalna uprava i samouprava mnogo su manje nego u Hrvatskoj, a stručnjaci tvrde i da su učinkovitije. U susjednoj Sloveniji broj zaposlenih u javnom sektoru, kako pokazuje istraživanje lista Finance, iznosi 157.000, u što nisu uključeni zaposleni u DARS-u (slovenski HAC) i željeznicama.
To je 7,7 posto ukupnog stanovništva našeg zapadnog susjeda. U Austriji i Njemačkoj - zemljama koje su, inače, federacije pa bi se očekivalo i da imaju veći javni sektor - država zapošljava razmjerno još manje građana. U Austriji je u javnom sektoru zaposleno 4,4 posto ukupnog stanovništva, što je upola manji omjer od onoga u Hrvatskoj, dok je u Njemačkoj država na svim razinama vlasti poslodavac za 5,5 posto ukupnog stanovništva.
Model se pogoršao
- Mi imamo model javne uprave koji smo naslijedili iz bivše Jugoslavije i socijalizma, a koji se u proteklih dvadesetak godina samo pogoršao. U tom modelu važno je osigurati koristi za što je moguće više socijalnih grupa, zbog čega imamo velik proračunski manjak koji onda financiramo visokim poreznim i paraporeznim davanjima i zaduženjima - ocjenjuje Ante Babić, neovisni ekonomist. Poseban je problem, naglašava, i usitnjenost zemlje na 600 jedinica lokalne samouprave - koje predstavljaju velike “gutače” novca poreznih obveznika.
S druge strane, učinkovitost zaposlenih u tijelima vlasti mnogo je manja nego u privatnom sektoru, iako je prosjek plaća u javnom sektoru veći od onoga u privatnom. Posljedica svega toga su, ističe Babić, veliki nameti, koje plaća gospodarstvo, i sporiji razvoj zemlje.
- Nijedna vlada nije se imala hrabrosti uhvatiti u koštac s pravom reformom uprave jer je za to nedostajala politička volja. Stoga sumnjam i da će ministar uprave Davorin Mlakar to napraviti - zaključuje Babić.
I Damir Novotny, ekonomski analitičar, upozorava da Hrvatska jako kasni s reformom javnog sektora. Jedno od rješenja kako za previše zaposlenih, tako i za njihovu (ne)učinkovitost, Novotny vidi u informatizaciji javnih službi.
- U EU je 80 posto javnih usluga dostupno putem interneta, u Sloveniji 85 posto, dok je u Hrvatskoj putem interneta dostupno 30 do 35 posto javnih usluga - kaže Novotny.
Rješenje za previše zaposlenih i nisku učinkovitost Novotny vidi i u outsourcingu, prepuštanju obavljanja pojedinih javnih usluga privatnicima. Jedan od pozitivnih primjera za to su, kaže, javni bilježnici.
Mig s vrha
- Država je preko javne uprave pokušavala voditi socijalnu politiku i amortizirati rast nezaposlenosti zapošljavanjem u javnim službama. No, posljedica toga je pad kvalitete usluga koje pružaju javne službe - zaključuje Novotny.
Toga su svjesni i u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN), čiji tajnik Siniša Kuhar upozorava da se u upravi dosad uglavnom kadroviralo po nepotističkim i političkim načelima.
- Da se službenicima omogućavalo da rade svoj posao bez uplitanja politike, a ne da za to čekaju “mig s vrha”, imali bismo i kvalitetniju i profesionalniju javnu upravu - poručuje Kuhar. Upozorava i na problematiku napredovanja u javnim službama, što često ovisi o političkim, rodbinskim i drugim zaštitinicima, umjesto o profesionalnosti i obrazovanju.
Profesor Rado Pezdir o slovenskom modelu:
‘Budite pametniji od Slovenije i srežite golemi upravni aparat’
Rado Pezdir poručuje da je velika uprava pogodno tlo za korupciju i golemo porezno opterećenje
ZAGREB - Premda ima manji javni sektor od Hrvatske, i susjedna Slovenija ima preveliku i neučinkovitu javnu upravu, upozorava Rado Pezdir, asistent na Fakultetu za matematiku, prirodne znanosti i informatiku u Kopru. - Javna uprava u Sloveniji postala je sama sebi svrhom, a plaće zaposlenih u javnom sektoru mnogo su veće od njihove produktivnosti - ističe Pezdir. I u Sloveniji je, poručuje, problem usitnjenost države na mnogo općina, kojih je oko 200. Previše je i upravnih tijela kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini, a to nije, ističe Pezdir, posljedica priključenja Slovenije EU, nego potrebe vladajuće garniture da “uhljebi” podobne kadrove. Sve to predstavlja plodno tlo za korupciju te je jedan od razloga rasta duga države, ali i prevelikog poreznog opterećenja gospodarstva.
- Hrvatska bi trebala biti pametnija od Slovenije i ne dopustiti stvaranje velikog upravnog aparata, koji je sam sebi svrha i poligon za političke borbe - zaključuje Pezdir.
