ZAGREB - Sve mjere koje Vlada poduzima ne bi li zemlju izvela iz krize neće uspjeti zaustaviti rast nezaposlenosti u idućih godinu dana, niti će značajnije riješiti gorući problem nelikvidnosti.
Iako su stvorena velika očekivanja, koja svojim stilom vođenja politike svakodnevno podgrijava i sama premijerka, ekonomski pokazatelji, kao i procjene stručnjaka, upućuju da je izlaz iz krize vrlo daleko.
BDP i zaposleni
Najnoviji podaci govore da je bez posla ostalo dodatnih osam tisuća ljudi, a taj pritisak još će dugo trajati.
- Zahvaljujući Vladinim mjerama, ove ćemo godine imati blago pozitivnu stopu rasta BDP-a. U suprotnom, bila bi blago negativna. Međutim, to nije dovoljno da bi se zaustavio rast nezaposlenosti. Oporavak na tržištu rada ne možemo očekivati prije proljeća 2011. godine, kazao je ekonomist Željko Lovrinčević, savjetnik premijerke Kosor, na skupu o Vladinim mjerama Banke i Poslovnog dnevnika.
Za investicije nema novca
Njegova ocjena onog što Vlada čini, s obzirom na poziciju savjetnika, očekivano je “blago pozitivna”, pa ističe da je izlaz iz recesije usko vezan uz oporavak tržišta EU. S time se slaže i analitičar Velimir Šonje, ali sada je ključno što Vlada može učiniti i čini li dovoljno.
Sudeći prema riječima savjetnika premijerke, uz brigu o nezaposlenosti, drugi Vladin prioritet ove godine je pokretanje investicijskog ciklusa. S obzirom na teško stanje, Lovrinčević podsjeća kako je manevarski prostor vrlo skučen i da se nikako ne može govoriti o nekom “new dealu”. Od 12,6 milijardi koje bi trebala uložiti javna poduzeća, nove su tek investicije u energetiku i ekološke projekte. Pritom se ne očekuje da jedini investitor bude HEP, već da on privuče strane ulagače. A da bi u tome uspio, premijerkin savjetnik smatra da je potrebno povećati cijenu električne energije.
Time se ne završava Vladina ambicija s javnim poduzećima, pa bi, prema neslužbenim informacijama, premijerka već za tjedan dana trebala najaviti novu shemu nagrađivanja menadžera u javnim poduzećima.
Alternativna rješenja
No, posebno velika neizvjesnot vlada oko situacije u brodogradnji. U slučaju da ne bude zainteresiranih investitora ni u drugom krugu privatizacije, Lovrinčević ističe da Vlada ima “alternativno rješenje”, ali nije htio govoriti o detaljima. Kada se raspetlja priča oko brodogradnje, on smatra da je izgledan i rebalans proračuna. U kojem bi smjeru mogao ići taj rebalans?
Sudeći prema razmišljanjima Lovrinčevća, kao i Zdravka Marića, državnog tajnika u Ministarstvu financija, ne treba očekivati značajnije smanjenje javne potrošnje jer je ona “na razini prosjeka u EU”. Također, od prosjeka EU, kažu, ne odstupa ni porezno opterećenje na plaće. Ono što je izgledno jest promjena strukture poračuna, pa bi manje novca odlazilo na subvencije i socijalu, uključujući povlaštene mirovine, a više u investicije.
Situacija oko javnih financija, međutim, čini se, da je u mnogo gorem stanju i traži radikalnije poteze. Nelikvidnost je dosegla 27 milijardi kuna i mnoga mala i srednja poduzeća grcaju u dugovima.
Fiskalni pakt
Da im Vladine mjere podjele povoljnijih kredita preko HBOR-a ne znače ništa potvrdili su i na jučerašnjem skupu dvoje poduzetnika koji su vrlo uznemirenim glasom govorili o tome da u ovoj kulturi neplaćanja jednostavno ne mogu preživjeti.
Ono što je Hrvatskoj u ovom trenutku najpotrebnije, smatra Šonje, jest svojevrsni pakt o fiskalnoj stabilnosti i neplaćanju. To uključuje strogo poštivanje rokova plaćanja i kažnjavnje svakog prekoračenja. Pored toga, za buđenje prijeko potrebnog optimizma, smatra Šonje, nužan je dugoročan fiskalni plan koji bi, primjerice, rekao da će rashodi 2013. biti na razini iz 2009. godine, uz najavu postupnog smanjenja poreznog opterećenja.
Ipak kreću otkazi i rezanje božićnica
Nakon što je zaposlenima lani srezala plaće, Vlada sprema nove mjere štednje u javnim poduzećima.
Kako doznajemo iz izvora bliskih Vladi, nove će mjere najvjerojatnije zahvatiti smanjenje božićnica i regresa za 70-ak tisuća zaposlenih u 21 javnom poduzeću. Moguće je i smanjenje broja zaposlenih, iako naši izvori tvrde da će ono biti minimalno, te aktiviranje neiskorištene imovine. Kretanja u javnim poduzećima morat će se uskladiti s kretanjima u privatnom sektoru u kojem mnogi radnici ne dobivaju ni božićnice, a višak zaposlenih se otpušta. Takve trendove, nažalost, diktira tržište, kaže naš izvor. A. M.
