ZAGREB - Građanski sud u Milanu donio je presudu koja je svjetski presedan: zbog ‘promašenog odgoja’ roditelji sinova koji su silovali 12-godišnjakinju moraju platiti odštetu od 450 tisuća eura. Iz presude se može zaključiti da je sud roditeljima odredio tu presudu jer su potpuno zakazali u roditeljskom pravu i roditeljskoj dužnosti koji je definiran u Ustavu Talijanske Republike.
U Hrvatskoj, kazneni suci za mlade ne mogu sankcionirati roditelja za propust djeteta.
Lana Peto Kujundžić, sutkinja za mladež zagrebačkog Županijskog suda, kaže da kazneni suci za mladež odlučuju o kaznenoj odgovornosti maloljetnog počinitelja. Ukoliko počinitelj ima između 14 i 16 godina izriču se odgojne mjere: pojačana skrb u suradnji s Centrom za socijalnu skrb ili počinitelj mora humanitarno raditi ili se mora javiti u savjetovalište za mlade… Ukoliko počinitelj ima između 16 i 18 godina, uz spomenute odgojne mjere može dobiti i maloljetnički zatvor. Sve, dakako, ovisi o slučaju, ali nikada se ne izriče novčana kazna.
- Mi, kazneni suci za mlade, u Hrvatskoj ne možemo sankcionirati roditelja za propust njegovog djeteta, pogotovo ne novčanom kaznom. Ne postoji nijedna odredba u kaznenom zakonu koja bi nam to omogućila. Ako zaključimo da je počinjeno djelo rezultat činjenice da roditelj nije adekvatno brinuo o svom djetetu, uključujemo Centar za socijalnu skrb i ostale mjere - kaže Peto Kujundžić.
Kaznene mjere
- Kada maloljetnik počini neko kazneno djelo, uvijek je kriv roditelj - nastavlja Peto Kujundžić - međutim, osobno smatram da on nije jedini krivac; ulogu igraju i ostale institucije u kojima su djeca boravila, od vrtića, škola, izvannastavnih aktivnosti, te društvo u cjelini, što ono ima na svojim ulicama. Nikada nije samo roditelj kriv, dakako, on snosi najveću odgovornost.
Kazneni sud, nastavlja sutkinja za mladež, može uključiti obiteljski sud, ovaj potom uključuje Centar za socijalnu skrb i izriču se kaznene mjere, a one nisu novčane naravi. U slučajevima kada se utvrdi da je jedan od roditelja potpuno zanemarivao dijete - nije mu davao hranu, nije ga slao u školu, nije brinuo je li do 23 sata došao doma ili ako roditelj pije, drogira se, dovodi doma sumnjivo društvo i tako dalje - tada državni odvjetnik podiže optužbu protiv roditelja za kazneno djelo zanemarivanja i zlostavljanja djeteta. Opet nije u pitanju novčana kazna roditeljima nego uvjetna osuda ili bezuvjetna kazna zatvora od maksimalno tri godine.
- Međutim, roditelji oštećene strane, na primjer majka silovane djevojčice, može tražiti naknadu štete od roditelja maloljetnih silovatelja. Ona tada podiže građansku parnicu. To je nije predmet kaznenog prava, nego građanskog prava i nije u pitanju kazna nego naknada pretrpljene štete - tumači Peto Kujundžić.
Ogorčeni građani
- Osobno držim da novčana kazna neće opametiti nijednog roditelja delinkvenata. U Hrvatskoj je situacija takva da većina malodobnih delinkvenata potječe iz nesređenih obitelji lošijeg imovinskog statusa koje jedva spajaju kraj s krajem. Što društvo ima od toga da kolege suci koji sude u građanskoj parnici odrede, primjerice, roditelju alkoholičaru da mora platiti sto tisuća eura oštećenoj strani za silovanje koje je počinio njegov sin? Loš roditelj zbog toga neće nužno postati dobar roditelj, a ostatak ionako siromašne obitelji, dođe li do ovrhe, završava na cesti i eto novog problema za društvo. Novac je dobra opomena u prometnim prekršajima, te su globe smislene, ali kazniti nekoga novcem jer je loš roditelj, vrlo je neučinkovito.
Novčana naknada ne stvara dobre roditelje, nego ogorčene građane. Bolje je u građanskoj parnici izricati odgojne mjere, na primjer oca alkoholičara poslati na liječenje, nego ga “kazniti” s novčanim iznosom - zaključila je Lana Peto Kujundžić.
Teške posljedice
S time se ne slaže docentica Branka Rešetar s katedre za obiteljsko pravo na Pravnom fakultetu u Osijeku. Ona, naime, drži da je naknada za pretrpljenu štetu nešto najnormalnije što će oštećeni roditelji potraživati.
- Njihova je kćer silovana. Vjerojatno su na vlastitu inicijativu pokrenuli parnicu u njezino ime u kojoj od roditelja dječaka-silovatelja traže naknadu za pretrpljenu štetu i to su s pravom učinili. Ta će djevojčica imati velike posljedice brutalnog silovanja u djetinjstvu - tumači Rešetar.
Najstrože kazne za nasilje nad djecom
“Ne možemo komentirati navedeni događaj jer nemamo dovoljno podataka, ni o okolnostima slučaja niti o presudi. Spolno nasilje je jedan od težih oblika nasilja nad djecom i zaslužuje svaku osudu gdje god se dogodi. To podrazumijeva i odgovornost društva koje maksimalno treba kazniti počinitelja, pa bili oni i maloljetni. I Ured pravobraniteljice za djecu u Hrvatskoj zahtijeva da se počinitelji nasilja nad djecom najstrože kazne, posebice kad je riječ o silovanje djeteta, osobito onog mlađeg od 14 godina. Na taj način društvo šalje nedvosmislenu poruku svim potencijalnim počiniteljima što ih čeka”, kaže Mile Jelavić, pravobraniteljice za djecu.
