@prijezda
Istina je da u demokratskim zemljama mozes kritizirati vlast koliko hoces.U Hrvatskoj kvazidemokraciji postoji cenzura i postovi sa najmanjom kritikom se brisu u uklanjaju, npr moji postovi.O slobodi u medijima ne govorimo jer i ne postoji u HR .

@Vitomir
Ako govorimo o Berlinu prije pada Berlinskog zida potrebno je poznavati cinjenice zasto je njemacka vlada davala beneficije ljudima koji su zivjeli u zapadnom Berlinu i koji su se osijecali ugrozenima od pustih zidina koje su se nalazile po gradu.Beneficije su bile otprilike izbjegavanje sluzenja vojnog roka,barovi su imali pravo raditi do kasnih sati. Zivot u Berlinu nije bio popularan i Berlin je imao nedostatak radne snage koja je Njemackoj bila potrebna za razvitak. U Berlin su se Turci naseljavali i danas cine jednu veliku grupu doseljenika.Situacija sa radnom snagom se naglo mijenja otvaranjen granica Poljske.Poljaci danas drze dobar dio kolaca jeftine radne snage na zapadu.

Pravna drzava je drzava u kojoj vlada vladavina prava i zakona.U pravnoj drzavi imamo neovisne sudove i izvsne sudove koji djeluju kroz pisane zakone.Prava gradjana su zasticena od zlostavljanja od strane drzave ili neke druge strane u konfliktu kako u imovinskim pitanjima tako i u drugim pitanjima . Svaki slucaj se tretira u skladu s osnovama regulativnog okvira. Primjeri pravne drzave su npr. optuzena stranka u sudjenju je nevina dok ne dokaze suprotno i sudjenja koja trebaju biti otvorena i dostupna za javnost.Pravna drzava treba biti odvojena od policijske drzave(sva vlast u rukama policije)i odvojena od anarhije u kojoj nema nikakvog reda.

Demokracija se temelji na pravima svih gradjana koji imaju niz demokratskih prava i sloboda. Postoji nekoliko varijanti demokracija sa s razlicitim razinama reprezentacije i slobode gradjana, ukljucujuci i izravnu demokraciju i predstavnike demokracije.
Vecina demokratskih zemalja imaju ustave kako bi se sprijecilo politicke moci da krse Ustav ili zlouporabljuju ,ugnjetavaju gradjane, na primjer, snaga se dijeli izmedju izvrsne, zakonodavne i sudbene vlasti.


Efekti diktature(iz koje smo izasli izlaskom iz Jugoslavije) po profesoru i politologu Rudolf Joseph Rummelu su nikakva pravna zastita,nefunkcioniranje demokratskih struktura, sto duze jedna diktatura vlada razvija se kult licnosti (Tito), povecani rizik ubojstva od strane vlasti,slabiji ekonomski razvitak u nedemokratskim i nepravnim drzavama.


Na javnoj televiziji ( otvoreno) u nazovi demokratskoj i pravnoj drzavi imamo priliku gledati Josipa Manolica koji nije procesuiran za zlocine koje je cinio dok je imao vlast u totalitarnom komunisticom sistemu .
Nedvojbeno je utvrdjeno da je komunisticka ideologija najzlocinackija u povijesti covjecanstva.

Ovo je izglasalo Vijece Europe o komunizmu i komunistima, znaci mjerodavno za sve clanice vijeca Evrope i njena vodstva u koje spada i Hrvatska.



Rezolucija 1481 (2006)
1. Skupština Europskog parlamenta poziva se na svoju Rezoluciju 1096 (1996) o mjerama za razbijanje ostavštine bivših komunističkih totalitarnih sustava.
2. Totalitarni komunistički režimi koji su vladali u Srednjoj i Istočnoj Europi u prošlom stoljeću, a koji su još na vlasti u nekoliko zemalja svijeta, bili su, bez iznimke, označeni masivnim povredama ljudskih prava. Povrede (ljudskih prava op.p.) su se razlikovale ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom periodu i uključivale su pojedinačna i kolektivna ubojstva i smaknuća, smrti u koncentracijskim logorima, izgladnjivanja, deportacije, mučenja, prisilni rad i druge oblike masovnog fizičkog terora; progone na etničkoj i vjerskoj bazi, povredu slobode savjesti, misli i izražavanja, slobode tiska i također nedostatak političkog pluralizma.
3. Zločini su opravdavani u ime teorije klasne borbe i principa diktature ploretarijata. Interpretacija oba principa ozakonila je „eliminaciju“ ljudi koji su smatrani opasnima za izgradnju novog društva i, kao takvih, neprijateljima totalitarnog komunističkog režima. Velik broj žrtava u svakoj zemlji su bili državljani te zemlje. To je posebno bio slučaj sa ljudima iz bivšeg SSSR-a koji su u smislu broja žrtava daleko nadmašili ljude ostalih zemalja.
4. Skupština priznaje da su, unatoč zločinima totalitarnih komunističkih režima, neke Europske komunističke partije pridonijele postignuću demokracije.
5. Pad totalitarstičkih komunističkih režima u Srednjoj i Istočnoj Europi nije bio u svim slučajevima popraćen međunarodnom istragom zločina koje su ti režimi počinili. Dapače, počinitelji tih zločina nisu izvedeni pred sud međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa stravičnim zločinima koje je počinio Nacionalsocijalizam (nacizam).
6. Kao posljedica toga vrlo je niska svjesnost javnosti o zločinima počinjenima od strane totalitarnih komunističkih režima. Komunističke partije su legalne i aktivne u nekim zemljama, iako se u nekim slučajevima nisu distancirale od zločina koje su počinili totalitarni komunistički režimi u prošlosti.
7. Skupština je uvjerena da je svjesnost o povijesnim zbivanjima jedan od preduvjeta da se izbjegnu slični zločini u budućnosti. Dapače, moralna procjena i osuda počinjenih zločina igraju važnu ulogu u edukaciji mladih naraštaja. Jasan stav međunarodne zajednice prema prošlosti može biti smjernica za njihove buduće akcije.
8. Također, Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje.
9. Totalitarni komunistički režimi su još uvijek aktivni u nekim zemljama svijeta i zločini se i dalje događaju. Percepcija nacionalnih interesa ne bi smjela spriječiti zemlje u adekvatnom kritiziranju postojećih totalitarnih komunističkih režima. Skupština snažno osuđuje sve te povrede ljudskih prava.
10. Rasprave i osude koje su se dosad izvršile na nacionalnom nivou nekih država članica Vijeća Europe ne mogu osloboditi međunarodnu zajednicu od zauzimanja jasne pozicije prema zločinima počinjenima od strane totalitarnih komunističkih režima. Ona ima moralnu obavezu da to učini bez daljnjeg odgađanja.
11. Vijeće Europe je dobro pozicionirano za takvu raspravu na međunarodnom nivou. Sve bivše Europske komunističke zemlje, sa iznimkom Bjelorusije, su sada njene članice i zaštita ljudskih prava i vladavina prava su osnovne vrijednosti za koje se zauzimaju.
12. Zbog toga, Parlamentarna Skupština snažno osuđuje masovno kršenje ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima i izražava sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina.
13. Također, poziva sve komunističke ili post-komunističke partije da u svojim zemljama, ako to dosad nisu učinile, ponovo procjene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, jasno se distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima i da ih osude bez ikakvih nejasnoća.
14. Skupština vjeruje da će ova jasna pozicija međunarodne zajednice omogućiti daljnje pomirenje. Dapače, da će moguće ohrabriti povjesničare širom svijeta da nastave svoja istraživanja usmjerena prema određivanju i objektivnoj provjeri toga što se dogodilo.
Rasprava skupštine 25. siječnja 2006. (5. zasjedanje) (vidi DOC 10765izvještaj Povjerenstva za politička pitanja, report of the Political Affairs Committee, rapporteur: Mr Lindblad ). Tekst usvojen od strane Skupštine 25. siječnja 2006. (5. zasjedanje).

Kazem samo jedno SAPIENTI SAT!!!!

Moji teta i stric su tako ostali bez posla.
Jednostavno nakon rušenja zida i spajanja, nejmački poslodavci su se okrenuli jeftinijoj radnoj snazi i to za polovicu plaće.
Uz to imali su povlasticu rada u zapadnom Berlinu, a plaćali su stanarinu u istočnom Berlinu.
Naši prognani koji su živjeli u nesrušenim kućama prebjeglih četnika dobili su sudska rješenja slobodne Hrvatske da moraju plaćati tim četnicima najamninu za vrijeme koje su bili prognani iz vlastitih, sad porušenih kuća.
A što su naši političari napravili uz to?
Prvo su obnovili kuće četnicima, koji ih sad prodaju.
Što nama znači taj srušeni zid kad i dalje živimo pod sličnim režimom ako i prije rušenja.

Ovako mi je demokraciju opisao jedan "nas" Amerikanac: " U Americi mozes predsjedniku , koji te nikad nece ni vidjeti ni cuti, reci ama bas sve sto hoces, mozes psovati, kritikovati, hvaliti i nikom nista, kao pas kad laje uz vjetar, vidis da laje, ali ne cujes. Sa druge strane, sefu, sa kojim si po cijeli dan ne smijes ni pisnuti, jer ces ostati bez posla, a to u Americi moze znaciti i bez kuce,auta (sve na otplatu), zdravstvenog osiguranja.....".