Nakon što su švicarske vlasti ove subote, optužujući ih za industrijsku špijunažu, izdale uhidbeni nalog za tri njemačka porezna istražitelja - koji su prije nekoliko godina kupili CD s podacima o poreznim utajivačima, ukradenima iz švicarske banke Credit Suisse - tenzije između Švicarske i Njemačke, u nekoliko desetljeća dugoj sagi o tome kako stati na kraj poreznoj prevari, dosegle su svoj vrhunac. Pod upitnikom, još većim nego do sada, čak se našao i sporazum o prevenciji porezne utaje koji su te dvije države ispregovarale prošle godine i koji već neko vrijeme, zbog protivljenja opozicije, bezuspješno čeka ratifikaciju u parlamentima obiju država.
Istraga o 1100 klijenata
Slučaj datira iz veljače 2010., kad su vlasti savezne njemačke države Sjeverna Rajna-Vestfalija odlučile za 2,5 milijuna eura kupiti CD s informacijama o navodnim njemačkim utajivačima poreza. Podaci su bili ukradeni iz švicarske banke Credit Suisse. Tim poreznih istražitelja CD je kupio od 42-godišnjeg Austrijanca pod imenom Wolfgang U., koji je živio u Švicarskoj. On je bio posrednik između njemačkih istražitelja i zaposlenika Credit Suissea koji je ukrao dotične podatke.Nakon kupovine CD-a, ured tužitelja u Düsseldorfu krenuo je u akciju. U sklopu istrage 1100 klijenata i zaposlenika druge najveće švicarske banke, pokrenute zbog sumnje da su skrivali novac od njemačkih poreznih službi, racije su pokrenute u poslovnicama Credit Suissea u čak 13 njemačkih gradova.
Pokajnici sami plaćali
Na kraju, njemačke su vlasti osudile više od 100 utajivača poreza, no ne samo to. Strah od kazni nagnao je dodatnih 6000 poreznih obveznika da se samoinicijativno jave i prijave svoje grijehe. Pokajnički val Njemačkoj je donio oko 300 milijuna eura poreza.
Dok su Nijemci slavili, Švicarska je bjesnila, optužujući njemačke istražitelje da su naručili krađu podataka. Prema švicarskoj verziji priče, njemački istražitelji željeli su dokazati da je banka ‘sistematično podupirala izbjegavanje plaćanja poreza’. Od posrednika su zatražili da im dostavi materijale koji podupiru tu tvrdnju. On im je na kraju, prenose švicarski mediji, predao internu prezentaciju banke u kojoj se procjenjivalo da 88 posto sredstava njihovih njemačkih klijenata nije oporezivano. U uredu švicarskog federalnog tužitelja smatraju da ‘postoji konkretna sumnja da su u Njemačkoj izdane jasne naredbe za špijuniranje’.
Prema njemačkoj verziji priče, poreznici su u kupovini odigrali pasivnu ulogu. Ukradeni materijal im je bio ponuđen i oni su, u sklopu borbe s utajom poreza, imali svako pravo kupiti podatke.
Posrednik se ubio u ćeliji
Trojici poreznih istražitelja, koje švicarske vlasti sada žele ispitati, prijeti uhićenje ako kroče na švicarsko tlo. Među njima je i 61-godišnji iskusni porezni istražitelj, kojeg Spiegel predstavlja samo kao Petera B., a koji je, tvrdi se, jedan od najuspješnijih njemačkih poreznih ‘detektiva’, za kojeg se tvrdi da predstavlja ‘strah i trepet za milijunaše’.
Cijeli slučaj dodatno komplicira činjenica da je potencijalni glavni svjedok, koji bi Švicarcima mogao otkriti da li su njihove sumnje opravdane, mrtav. Naime, Wolfgang U., uhićen je u rujnu 2010. u Švicarskoj zbog industrijske špijunaže. Dva tjedna kasnije objesio se u ćeliji.
Prema ispregovaranom sporazumu, Švicarska se obvezala oporezivati račune Nijemaca u svojim bankama i kažnjavati slučajeve neprijavljene imovine. Pritom bi je se poštedilo otkrivanja identiteta svojih klijenata koji su pokušali izbjeći plaćanje poreza u svojoj matičnoj državi. Njemačkoj bi se na taj način u državni budžet slilo, procjenjuju u Berlinu, između 130 i 180 milijardi eura, uz dodatnih 1,66 milijardi eura koje bi švicarske vlasti isplatile njemačkoj poreznoj službi za slučajeve iz prošlosti.
I njemačke i švicarske vlasti ustvrdile su da su voljne potpisati taj sporazum, koji je trebao riješiti sve nesuglasice nastale nakon incidenta 2010., no njegova ratifikacija sad, nakon najnovijeg razvoja događaja, visi o koncu.
Opozicijski SPD i Zeleni su protiv potpisivanja sporazuma, tvrdeći da on, unatoč ustupcima na koje je pristala Švicarska, ne ide dovoljno daleko. Prema njima Švicarska bi trebala otkriti identitet osoba koje su pokušale izbjeći plaćanje poreza. Problem je u tome da sporazum, zbog njihovog protivljenja, ne može proći u Bundesratu, gornjem domu njemačkog parlamenta, jer u njemu kršćanski demokrati Angele Merkel nemaju većinu.
Pokušaji mirenja
Ured njemačke kancelarke Angele Merkel zauzeo je pomirljivu poziciju, tvrdeći da najnoviji slučaj nije naštetio odnosima dviju zemalja. U uredu objašnjavaju da Švicarska i Njemačka imaju različite zakone oko utaje poreza i bankovnih tajni te da će se taj problem, kao i slučaj pokretanja pravosudnog postupka protiv trojice poreznih istražitelja, riješiti sporazumom koji će se, ukoliko opozicija na kraju odustane od svoje uporne blokade, početi primjenjivati od 1. siječnja 2013.
- Federalna je vlada uvjerena da je ispregovarala dobar sporazum koji će na kraju razjasniti otvorena pitanja između Njemačke i Švicarske - rekao je Steffan Seibert, glasnogovornik njemačke kancelarke. U Švicarskoj je vijest o uhidbenim nalozima dočekana uz pohvale.
- Čak i Njemačka mora shvatiti da nećemo svašta trpjeti - istaknuo je švicarski političar Martin Landolt, zastupnik u donjem domu švicarskog parlamenta.